Možda će na globalnom nivou Jusein Bolt baš u Beogradu rešiti pitanje s početka teksta, o čemu govori u ovom ekskluzivnom novogodišnjem intervjuu za „Sportski žurnal“.
U srpskim medijima najbrži čovek planete prvi put se pojavio takođe u najtiražnijem sportskom glasilu u ovom delu Evrope. Bilo je to 2008. godine posle Olimpijskih igara u Pekingu. Na najvećem od svih takmičenja pobedio je u Kini na 100 metara (9,69), 200 metara (19,30) i sa štafetom 4 x 100 metara (37,10).
Pomerio je (kao 22–godišnjak), granice ljudskog roda u sve tri discipline, koje imaju posebnu težinu. U prvoj, kojom se određuje najbrži čovek planete, verovatno je najmnogobrojnija i najkvalitetnija konkurencija ne samo u atletici, već apsolutno u sportu.
Dvostruko duža distanca je prva olimpijska disciplina još iz antičke Grčke. Trčalo se na jedan stadium, što je 192 metra. Po njoj su stadioni dobili ime. Besmrtni podvig zaokružio je u kvartetu.
Na konstataciju da je postao legenda, uzvratio je:
– Biću to tek ako odbranim sve tri medalje u Londonu.
Usledila je 2009. kada je probio granice iz mašte, na 100 metara – 9,58 i 200 – 19,19 sekundi. Postalo je izvesno da će učvrstiti svoje mesto na Olimpu u najneizvesnijim disciplinama, gde se svaka greška skupo plaća, u tako kratkom vremenu nemoguće je ispraviti i naizgled sitnicu.
Posle podviga u Pekingu proglašen je od „L'ekipa“ najboljim sportistom planete sa 882 boda ispred olimpijskog šampiona u plivanju Majkla Felpsa (SAD) na drugom mestu sa 694, pa tenisera Rafaela Nadala (Španija) sa 413, a zvanično najbolji fudbaler sveta Kristijano Ronaldo bio je tek osmi sa skromnim 51 poenom.
Berlin ga je u svim anketama učvrstio na prvom mestu među atletama globusa u prvoj deceniji drugog milenijuma i, s obzirom na vrstu podviga, najozbiljniji kandidat biće i po isteku 21. veka.
Momak kome je prezime odredilo sudbinu (p.a. Bolt u prevodu na srpski Gromovnik), silovito je ušao i u drugu deceniju, kada je u Londonu učinio ono što mu je bila najveća želja – riznicu iz Pekinga dopunio je s još tri zlata.
Stadion je sve vreme atletskih takmičenja bio dupke pun (80.000 gledalaca), bez obzira da li je bilo pre ili posle podne. Čak je i ovaj broj bio nadmašen tokom njegove trke na 100 m – stajalo se na stepenicama. Za taj događaj su prvo prodate karte od svih takmičenja na Igrama, doslovno odmah po puštanju u prodaju (godinu i po dana ranije), mada su bile najskuplje i mada je olimpijski stadion prima daleko najviše publike od svih borilišta.
Posle trke štafeta u opštoj euforiji u miks zoni u britanskoj prestonici uspeli smo da mu iskamčimo odgovor na pitanje – da li može sada sebe da svrsta u legende?
– Posle odbrane sva tri prva mesta mogu to da kažem – odgovorio je pre nego što ga je bacač kugle iz njegove reprezentacije i nezvanični bodigard (oficijelna zaštita je zabranjena), pogurao dalje.
Ispostavilo se da je to bilo suvišno i pogrešno odabrano pitanje, jer je na isto odgovorio tek nekih sat kasnije na konferenciji za novinare, ali to je već neka druga priča.
Naučio je Bolt da obara različite vrste rekorda. Posle Svetskog prvenstva u Moskvi, sa skorom 8 zlatnih medalja, 2 srebrne, bez ijedne bronzane, nadmašio je Amerikanca Karla Luisa, koji na ovom takmičenju ima takođe 10 odličja, ali bilans 8+1+1. Kralj Karl je po mnogim anketama bio najbolji sportista 20. veka. Time što ga je već nadmašio, Bolt pokazuje koliko je ozbiljan kandidat za krunu na kraju 21. stoleća.
Sve ovo što smo naveli oko Gromovnika s Jamajke pokazuje zašto je on sinonim za brzinu za sve ljude planete pa i fudbalere. Geret Bejl je čak posle sprinta zelenim tepihom dobio nadimak Geret Bolt. Dok su se oko njega pitali da li je brži od neuhvatljivog, dotle je Džerom Boateng, prvotimac Bajerna siguran da je definitivno najbrži fudbaler sveta.
Džerom Boateng čak tvrdi da je brži od Vas na 30 metara. Izjavio je da bi voleo da trči protiv Vas kako bi potvrdio ove reči. Šta mislite o tome?
– Kada se sledeći put nađem u Minhenu povezaću se s njim pa ćemo da vidimo – zabavlja se podjednako Bolt.
Pre četvrt veka malo je nedostajalo da na atletskom mitingu „Sudar zvezda” na Partizanovom stadionu najbrži fudbaler Srbije i planete u to doba, Dragiša Binić ili „Bina mina” trči protiv Karla Luisa. Događaj je već bio dogovoren u organizaciji firme „Beogradski maraton”, ali nije održan zbog početka sukoba u Sloveniji. Sada se pruža prilika da se dilema reši u istoj organizaciji.
Sigurni smo da su Boatengove reči marketinški trik, ali bi za ceo svet bila veoma interesantna trka između Vas i njega, poput onih na ulicama u Mančesteru ili na plaži Kopakabana na 150 metara. Najčuvenija ulica u našem glavnom gradu je Knez Mihailova. Firma „Beogradski maraton” koja duže od 20 godina organizuje istoimeni događaj, mogla bi da organizuje i ovu trku. Da li je moguće da Vas vidimo u njoj, možda baš protiv Boatenga?
– Sve je moguće...
Ovim lakonskim odgovorom je najbolji sportista planete širom otvorio vrata takmičenju koje bi medijsku pažnju cele planete usmerilo na naš glavni grad. Da li ćemo je ispustiti?
.jpg)
Kompletan intervju možete da pročitate u novogodišnjem trobroju Sportskog žurnala za 31. decembar, 1. i 2. januar. Ukoliko želite da se pretplatite na elektronsko izdanje Žurnala kliknite OVDE.
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.