Sumnjali su mnogi da će se Dušan Tadić, mirni momak iz Bačke Topole posle četiri godine provede u holandskom fudbalu, snaći na izuzetno težak i jak ostrvski fudbal.
Ipak, posle samo nekoliko utakmica Tadić je uspeo da iz srca navijača istisne do tada neprikosnovenog Adama Lalanu i preuzme primat kod pristalica Sautemptona.
Priznaje Tadić, da nije bilo ružnih slika iz Humskoj, 2014. bi pamtio kao možda i najuspešniju godinu.
– Najlepši trenutak u minuloj godini je prelazak u Sautempton. Novi izazov, nova dokazivanja – ističe Dušan Tadić.
Druga polovina godine, pokvarila je utisak?
– Upravo tako, ali srećom tih ružnih stvari nije bilo previše. Izdvojio bih povrede koje su me mučile pred kraj godine, a nikada nisam imao takve probleme. Ipak, kao najteži trenutak ostaće mi prekid utakmice sa Albanijom. Ružne scene na terenu, a mi smo samo želeli da igramo fudbal.
Posle svega što se dešavalo sa Albanijom i to u Beogradu pred domaćim navijačima, ima li straha od odlaska u Elbasan?
– Ponavljam, mi samo želimo da igramo fudbal, o osveti ili drugim stvarima koje nemaju veze sa sportom i ne razmišljamo. Nadam se da neće biti problema. Ako pružimo na terenu ono što znamo nema sumnje da će Srbija pobediti. Bolji smo od Albanije.
Kako gledate provokacije i pretnje sa druge strane, a bilo ih je mnogo u prethodnom periodu?
– Daleko je meč sa Albanijom, Ipak, ako ne bude bilo uslova da se tamo mirno odigra meč onda neka nam UEFA da bilo gde da se sastanemo. Bitno je samo da se igra, a da se bavimo nekim drugim stvarima koje nisu u interesu fudbala nema potrebe. Kvalitetniji smo i pobedićemo, ne sumnjam u to.
Kompletan intervju možete da pročitate u novogodišnjem trobroju Sportskog žurnala za 31. decembar, 1. i 2. januar. Ukoliko želite da se pretplatite na elektronsko izdanje Žurnala kliknite OVDE.
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.