Aukcijska kuća „Kristis” stavlja 1. februara na nadmetanje zlatnu olimpijsku medalju Boba Bimona. Kad smo saznali ovu vest, još nam je teže palo što nije realizovana ideja da on u oktobru dođe u Beograd s ovim odličjem. Bilo bi javno izloženo i to bi bila možda i poslednja prilika da bude viđena izvan SAD.
Neverovatni svetski rekord Boba Bimona u skoku u dalj od 8,90 m na Olimpijskim igrama u Meksiko Sitiju 1968. smatra se jednim od najvećih sportskih podviga u istoriji. Postigao ga je 18. oktobra. U „Žurnalu” smo imali ekskluzivni intervju s legendarnim američki skakačem udalj baš na 55. godišnjicu dostignuća u kome je za neverovatnih 55 centimetara nadmašio prethodni svetski rekord.
Kvalifikovao se kao drugi predstavnik svoje države iza Ralfa Bostona, olimpijskog šampiona iz 1960. godine. Ovaj je bio olimpijski rekorder sa 8,27 m, a 21-godišnji Bimon imao je tada najboljih 8,19.
Bimon je u finalu bio četvrti po redu. Prva trojica su prestupila, a onda je Bob izveo mamutski skok, koji tadašnji optički merni uređaji instalirani za Igre nisu mogli da registruju. Postali su beskorisni. Daljina je morala da bude ručno izmerena. Legenda kaže da, kada mu je Ralf Boston rekao koliko je skočio u metrima Bimon nije odmah razumeo, a kada mu je preveo na američki brojni sistem 29-2 1/2, Bob se srušio od zaprepašćenja. Nama u intervjuu to nije potvrdio.
- Samo sam želeo da čujem da je skok ispravan - rekao je Bimon za „Žurnal”.
Na početku dana, svetski rekord je bio 8,35 m (27–4 3/4). Držali su ga Boston (1965) i sovjetski as Igor Ter-Ovanesjan u Meksiko Sitiju 1967. Bimon je srušio tu oznaku u prvom naletu.
Branilac olimpijske titule iz 1964, Britanac Lin Dejvis, rekao mu je:
- Uništio si ovaj događaj.
U drugom pokušaju, dostigao je 8,04 m (26-4 1/2), a zatim se povukao.
Prošle su 23 godine, pre nego što ga je nadašio Majk Pauel iz SAD u epskom duelu sa Karlom Luisom na Svetskom prvenstvu 1991. u Tokiju, dostigavši 8,95 m (29-4 1/2) za pobedu.
Bimon, koji sada ima 77 godina, radio je sa mladima u sportu dugi niz godina u Majamiju, umetnosti i muzici, o čemu smo takođe pisali. Sada prodaje to olimpijsko zlato iz 1968. na aukciji 1. februara na u Njujorku.
Pod šifrom Izuzetna rasprodaja, program uključuje 40 lotova. Program uključuje kultni nameštaj, tapiserije i umetnička dela, plus Bimonovu zlatnu medalju, gitaru Elvisa Prislija i zlatni prsluk u vlasništvu Dženis Džoplin.
Ocenjuje se da bi odličje moglo da donese od 400.000 do 600.000 dolara, što bi bila jedna od najviših cena ikada plaćenih za olimpijsku medalju. Početak je u 10 časova po istočnom vremenu. To je partija br. 11.
OVENS PLANUO ZA MILION I PO
Dve najveće cene za koje se zna da su plaćene za olimpijske medalje bile su one, koje je osvojio u Berlinu 1936. Džesi Ovens.
Ovensovo zlato prodato je za rekordnih 1.466.574 dolara 8. decembra 2013, a drugo Ovensovo zlato je prodato za 615.000 dolara 7. decembra 2019.

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.