Olimpijske igre u Parizu 2024. još jednom su potvrdile da je atletika po konkurenciji podjednako razvijena na svim kontinentima, dakle najglobalniji sport.
Broj od 27 zemalja, koje su osvojile zlatne medalje, za dva je veći od dosadašnjeg rekorda. Neki popularni sportovi nemaju toliko država, koji se njima uopšte bave, a ovde je na vrhu Olimpa toliko nacija.
Bezmalo je sigurno da je 100 metara najjsjajnije zlato celokupnih Igara. Da pitamo ljude iz svoje okoline da na karti sveta nađu državu koja se zove Sveta Lucija, malo njih bi se proslavilo. E, odatle je najbrža žena na kugli zemaljskoj – Julien Alfred. Prvi put je neko iz njene države osvojio najsjajnije odličje.
Isto je sa Teom la Fond, troskokašicom iz Dominike i Arshadom Nadejem, bacačem koplja iz Pakistana.
I onda 200 metara. Distanca na kojoj je nastao pojam stadiona i prve Olimpijske igre u antičkoj Grčkoj. Pridruživši se Dominiki, Pakistanu i Svetoj Luciji, Bocvana je posle ove distance takođe osvojila prvu atletsku titulu preko Lecile Tebogoa. Time se ukupan broj zemalja koje su ikada osvojile olimpijsku medalju u atletici popeo na 105! A u drugim sportovima se praktično sve vrti oko nekoliko zemalja ma kolika brojnost tih sportskih organizacija zvanično bila. Ostali statiraju, a u atletici je kvalitet na svim meridijanima zastupljen.
Zbir od 43 zemlje na tabeli medalja u Parizu odgovara Tokiju kao najvećem u atletici za više od 20 godina, dok je 75 zemalja završilo u prvih osam. Sve to pokazuje dubinu kvaliteta u ovom sportu.
Predsednik Svetske atletike Sebastijan Kou zahvalio je Organizacionom komitetu Igara što je obezbedio scenu na kojoj su atletske zvezde mogle da zablistaju.
-Pariz 2024. bio je spektakularan za atletiku - rekao je Kou, koji će se 2025. kandidovati za predsednika MOK, pa njegove reči dobijaju na težini. - Mi smo sport gde su brojevi važni na terenu i van njega. Tokom 11 dana, naši sportisti su zadivili publiku u glavnom gradu Francuske i širom sveta. Imali smo tri svetska rekorda, 13 olimpijskih rekorda i bezbroj nacionalnih i regionalnih rekorda – nastupi su bili izvanredni. Naš sport je poklon svetu i nastavljamo dalje. Ovo nije jednokratno. Videli smo slične scene na Svetskom prvenstvu u Budimpešti prošle godine – i već vidimo kako će se razgrabiti ulaznice za Tokio i Svetsko prvenstvo 2025..
Ukupno 26 atletičara osvojilo je više medalja.
Posle trčanja za štafetu 4 x 400 m, 16-godišnji Kvinsi Vilson, o kome smo više puta pisali, postao je najmlađi muški osvajač zlatne olimpijske medalje u atletici. Mladi Amerikanac, koji je mlađe juniorski rekorder sveta sa 44,20, nije se proslavio na svojoj deonici (trčao je 47,27 u jednoj od faza pa ga nije bilo u finalu). Uplašilo se dete velike scene, ali i ohrabrilo pred Los Anđeles i naredna iskušenja.
PRETEKLI TOKIO KVALITETOM
Pariz 2024. su takođe bile najkvalitetnije Olimpijske igre u istoriji, prema rangiranju takmičenja. Uzet je u obzir kvalitet rezultata u finalima. Poredak je sledeći: Pariz 2024. (198.320), Tokio 2020. (197.115), Rio 2016. (195.953), London 2012. (192.456), Peking 2008. (191.749) i Atina 2004. (190.871)
SVETSKI REKORDI
Tri svetska rekorda: Armand Duplantis (Švedska), 6,25m u skoku motkom. Sidni Meklaflin-Levron (SAD) 50,37 na 400 metara preko prepona. Mešovita štafeta 4 x 400 m SAD-a 3:07,41.
Palo je 13 olimpijskih rekorda, dva najbolja olimpijska desetoboja, 21 rekord kontinenata, 99 nacionalnih rekorda, 311 ličnih.
Više od milion karata je prodato za atletske događaje – najveći broj ikada za bilo koji sport na Olimpijskim igrama.

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.