Vest da je golman Bajerna Marija Gros u 23. godini obolela od raka ponovo je otvorilo pitanje koliko uslovi treninga utiču na zdravlje fudbalera.
Na optuženičkoj klupi su veštački tereni sa gumenim granulatom za koje postoji sumnja da značajno utiču na razvoj kancera, a najpodložniji su golmani.
Pri tom, žene češće igraju na veštačkim terenima, tačnije na to su primorane jer klubovi travu čuvaju za muške timove koji donose više novca, što ih čini još više izloženim riziku o kome se gomilaju dokazi.
S druge strane oba pola su jednako ugrožena, jer mnogi klubovi imaju pomoćne terene za trening sa veštačkom podlogom.
Sumnje da su tereni sa gumenim granulatom opasni po zdravlje prva je javno obelodanila nekadašnja reprezentativka SAD Ejmi Grifin još 2015. otkrićem da među univerzitetskim sportistima ima 150 fudbalera, a 95 su golmani. Na Univerzitetu u Vašingtonu, gde je trenirala ženski fudbalski tim, među 38 aktivnih i bivših igrača obolelih od raka 34 su golmani. Od tada su brojevi, na žalost, povećavani.
Sumnja je od početka pala na terene sa gumenim granulatom, koju koristi velika većina univerziteta u SAD, a u državi ih ima oko 12.000. Početna istraživanja su ukazivala da su golmani najviše izloženi riziku. Padovima na veštačku travu udišu isparenja gume, a neretko i progutaju zrna granultata.
U proteklih devet godina objavljeno je više studija koje su potvrđivale sumnje o štetnom uticaju veštačkih terena, a istovremeno su rađene i one koje su dokazivale da su potpuno bezbedni. Dok su nezavisne studije ukazivale da takozvani „3G“ tereni ugrožavaju zdravlje, industrija sintetičkih terena je objavljivala studije koje su pokazivale da se fudbaleri oboleli od raka statistički ne izdvajaju od ostalih profesija.
U raspravu se uključila i FIFA, ali nemuštom objavom da „nema dovoljno dokaza da veštački tereni ugrožavaju zdravlje.
Najobimnije istraživanje je sprovela Agencija za životnu sredinu i ljudsko zdravlje iz Konektikata i poslala ozbiljno upozorenje da su sumnje da veštački tereni ugrožavaju zdravlje fudbalera opravdane.
- Nijedna ranija studija nije ispitivala važno pitanje sinergije istovremenog izlaganja mnogim hemikalijama i šta bi to moglo značiti za zdravlje onih koji igraju na tim terenima. Analize sintetičkih terena pokazale su prisustvo brojnih teških metača, hemikalija i karcinogenih materija u testiranim uzorcima. Nacionalni institut za zdravstvene nauke o životnoj sredini izveštava da čak i kada postoji niska izloženost pojedinoj hemikaliji koja možda ne izaziva rak, kad mnoge hemikalije niskog nivoa deluju zajedno one zaista mogu izazvati rak. Olovo je pronađeno u svakoj studiji. Jedna studija je pokazala da je koncentracija olova na jednom terenu 500 do 1000 puta veća od koncentracije olova na drugim terenima. Ovo pokazuje koliko mogu biti varijabilni uzorci i zašto se ne može pretpostaviti da jedan uzorak studije predstavlja normu za sve uzorke. Utvrđeno je da se benzotiazol, iritant oka, kože i disajnih puteva, postoji u skoro svim testiranim uzorcima vazduha uzetim iznad veštačkih terena – piše u zaključku studije koju je potpisala velika grupa od 170 naučnika za rak okupljenih u Projektu Halifaks.
Studija je ukazala da rizik po zdravlje ne prestaje izlaskom sa veštačkog terena.
- Nijedna studija nije razmatrala dodatno izlaganje koje se dešava kada igrači gumeni granulat iznesu sa polja u čarapama, kopaška, kosi i prenesu ih u svlačionice, u obuću, dalje u kuće, automobile, škole – piše u zaključku studije.
Projekat Halifaks je pokrenuo dalja, ozbiljnija istraživanja. Studija sprovedena u Evropskoj uniji pokazala je da godišnje 42.000 tona gumenog granulata sa terena dospe u životnu sredinu. Drugo je dokazalo da tokom letnjeg perioda temperatura gumenog granulata dostiže do 60 i čak 70 stepeni Celzijusa, što povećava koncentraciju toksičnih isparenja.
U istraživanje su se uključili i Japanci. Studija iz 2019. pokazala je da u gumenom granulatu postoji 306 hemikalija od kojih su 52 na listi kancerogenih.
Evropska studija o proceni rizika rađena je prvi put 2020, a dopunjena je 2022. U uzoricima iz 17 zemalja potvrđeno je prisustvo materija opasnih po zdravlje, mada je naglašeno da nije bilo detaljne rasprave koliko treninzi na terenima sa gumenim granulatom povećavaju mogućnost obolevanja od raka.
Dok traju rasprave između naučnika i industrije, Marija Gros je ušla u statistiku s mnogo pitanja na koja za sada nema jasnog odgovora. Bajern je ponudio bar deo rešenja. Dan pošto je Gros objavila da boluje od raka dobila je novi ugovor. Klub je objavio da Gros tokom lečenja neće trenirati, ali će imati neophodnu lekarsku negu i svu ostalu podršku kluba.
U EVROPSKOJ UNIJI ZABRANA OD 2031.
Evropska komisija je 8. avgusta objavila da će od 2031. u Evropskoj uniji biti zabranjeno postavljanje terena sa gumenim granulatom.
U Evropskoj uniji postoji oko 16.000 terena sa gumenim granulatom. Preporuka Evropske komisije je da se počne sa traženjem zamenskih rešenja uz napomenu da je najbolje korišćenje prirodnih terena.
Kao zamena za gumeni granulat navedena je pluta, po mogućstvu od drveta masline
Evropska komisija je navela da su takozvani „3G“ tereni, sa sintetičkom travom od 45 do 60 milimetara i peskom, bezbedni za upotrebu.
Navedeno je da su verzije 4G, 5G i 6G, bez gumenih granulata, takođe bezbene za upotrebu, međutim, fudbalske organizacije ove terene još nisu ozvaničile kao dozvoljene.
ŠKOTI TRAŽE ZABRANU
Škotski Univerzitet u Stirlingu je početkom novembra od Vlade Velike Britanije da zabrani upotrebu terena sa gumenim granulatom. Kao razlog naveden je štetan uticaj po zdravlje fudbalera.
Škotski klubovi su se usprotivili zabrani, ali je Ministarstvo za sport, kulturi i medije izrazilo zabrinutost zbog uticaja „3G“ terena na životnu sredinu i najavilo je da će razmotriti predlog.
VISOK RIZIK PO GOLMANE
Ejmi Grifin je posle prvog upozorenja na štetnost terena sa gumenim granulatom svoje istraživanje proširila na američki fudbal, lakros i bejzbol, sportove koji takođe koriste sintektičku podlogu.
Poslednji podatak s kraja 2020. je otkrio 268 soportista obolelih od raka, 123 žene i 145 muškaraca.
Od 209 fudbalera u obe konkurencije sa dijagnozom raka čak 60 odsto, tačnije 125 su golmani. Ovaj podatak naročito ukazuje da su golmani u visoko rizičkoj grupi na terenima sa gumenim granulatom zbog češćeg kontakta sa opasnim hemikalijama.
Najveći procenat golmana je među obolelima od leukemije, čak 68 odsto.
Od 12 obolelih od raka štitne žlezde sve su žene starosti od 16 do 26 godina.
BOSTON IZUZETAK
Na žalost, nijedna studija nije obradila postoji li povećan broj obolelih od raka među rekreaticima koji koriste sintetičke terene.
Ne čekajući takve podatke, Boston je zabranio korišćenje sintetičkih materijala na igralištima za desu, terenima rekreativaca i parkovima.
Izuzetak je Džajant stadion koji koriste Nju Ingland, i klub američkog fudbala Patriotsi. Na njemu je postavljena takozvana fild-tarf podloga koja na metru kvadratnom zadrži tri kilograma peska i 1,5 kilograma gume.
Iako je ova podloga procenjena kao nerizična po zdravlje, studija je pokazala da se na njoj 88 odsto povećavaju povrede ukrštenih ligamenata i 31 odsto veći broj povreda skočnog zgloba nego prirodna podloga.
FIFA namerava da koristi Džajant stadion za SP 2026. i zahteva postavljanje prirodne trave.

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.