Surova ruka sudbine zaustavila je točak na broju – sedam. Nije, nažalost, prva asocijacija tačna, iako je loto igra u večitoj modi. Marko Dmitrović, čuvar mreže Srbije, pamtiće „sedmicu“ po broju primljenih golova na Evropskom prvenstvu u Češkoj i odlasku u istoriju bezbroj puta otpisivane generacije.
Uz večito, retorsko pitanje – je li Srbija mogla više?
– Nemamo razloga da žalimo. Siguran sam da svaki momak može našu javnost da pogleda širom otvorenih očiju. Čestito i hrabro, kakvo je bilo naše učešće na završnom turniru – jasan je i glasan odgovor „jedinice“ mladog tima.
Priznaćete da ostaje opor utisak, posle dva izgubljena meča i remija?
– Plasman na evropsko prvenstvo je velik uspeh. Pošteno je da vratimo film unazad, prisetimo se da smo u grupi otisali Italiju i Belgiju, a u 180 minuta baraža i moćnu Španiju. Možemo da žalimo što smo posle takve serije belu zastavu istakli već u grupi, ali filter je u Češku doveo samo najbolje.
U javnosti postoji mišljenje da je FSS pogrešio promenom selektora i da je Radovan Ćurčić trebalo da vodi mlade na finalnom turniru?
– Svakom treneru potrebno je vreme da bi upoznao tim. Mladen Dodić je imao priliku samo na dve utakmice da snimi ekipu. Verujte da je za kratko vreme uradio mnogo dobrih stvari i stekao naše poverenje. Podvlačeći crtu ne bismo smeli da zaboravimo ni podatak da smo na EP otputovali bez sedmorice kolega iz kvalifikacija... Sve su to objektivni faktori. Ćurčić je uz nas bio u Češkoj, gotovo kao deo tima, bodrio i podrška je bila od velikog značaja. Prethodno je pokazao manire velikog trenera. Bespotrebna je, ipak, priča na temu „šta bi bilo kad bi bilo“.
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.