Ofsajd je postulat fudbala i nalazi se u originalnim Pravilima igre objavljenim u oktobru 1863.
Preuzeto je iz starijih pravila Univerziteta Kembridž (1838) i Šefildskih pravila (1858), u koje su stigle iz engleske verzije hurlinga – igre više nalik ragbiju sa srebrnom loptom težine pola kilograma.
U pretečama savremenog fudbala pravilo o zabrani dodavanja lopte unapred je štitilo napadača od surovih reakcija igrača odbrane. Ideja tvoraca nedozvoljene pozicije u fudbalu bila je da napadače onemogući da neprestano stoje pred golom i samo čekaju da im saigrači dodaju loptu.
U početku je svako dodavanje lopte unapred bilo nedozvoljeno. Vremenom je pravilo menjano tako što je određivan broj igrača kad postoji ofsajd pozicija. Prema važećim pravilima napadač je u nedozvoljenoj poziciji ako je ispred njega u trenutku kad mu je upućena lopta samo jedan protivnički igrač.
Kad je pre nekoliko godina čuveni napadač Marko van Basten predložio da se ofsajd ne računa do linije šesnaesterca, što je bilo pravilo koje je korišćeno u škotskim kupovima 1973-74, Venger je bio najglasniji protivnik objašnjavajući da je pravilo nedozvoljene pozicije primer „kolektivne inteligencije“.
PROBLEM USPORENOG SNIMKA
Arsen Venger sa pozicije direktora globalnog razvoja FIFA snažni je kritičar preterane upotrebe tehnologije. Francuz smatra da sudije češće prave greške kad spornu situaciju gledaju TV snimak iz više uglova.
- Ne mogu procene da se donose gledanjem usporenog snimka. To često daje lažnu sliku, sudije tako ne vide mnoge činioce koji su doveli do određene situacije. Sudije moraju da imaju kriterijum i kompetenciju za donošenje odluke – rekao je Venger kritikujući sudiju Marčinjaka posle dosuđenog jedanaesterca za Inter u revanšu protiv Barselone.

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.