Početna / Miks / Atletika

Ovacije Beogradskoj trci kroz istoriju

Dejan Nikolić na Tajlandu održao predavanje o jedinstvenom događaju na svetu, organizovanom u srpskoj prestonici
ФОТО: Архива Д. Николића

Azija – trke na putu, naziv je trodnevnog foruma AIMS–a održanog u Bangsaenu. Učestvovalo je 120 predstavnika velikih trka s najmnogoljudnijeg dela kontinenta iz: Kine, Indije, Japana, Malezije, Indonezije, Bangladeša, Mjanmara, Singapura, Filipina, Vijetnama, Laosa, Bruneja i mnogih drugih država, što čini više od pola planete. Na čelu četvrtog okupljanja, kao i na prethodnim, domaćin je bio Rut Jiroajvaničakorn, predsednik Tajlandske organizacije za masovna takmičenja.

Jedno od devet predavanja održao je Dejan Nikolić, ambasador Svetskog udruženja maratona i ulučnih trka, inače višedecenijski direktor Beogradskog maratona.

Forum je zaista oživeo naše ključne teme povezivanja, saradnje i zajednice. Događaj je bio ispunjen prijateljstvom, sadržajnim razgovorima i inspirativnom razmenom znanja. Na to je uticalo devet govornika na različite teme. Učesnici su bili veoma aktivni, zanimalo ih je mnogo toga. Ovo je deo sveta s najviše energije, jer ima najviše stanovnika i učesnika na hiljade trka godišnje na dugim distancama. Njihova energija i otvorenost učinili su ovo druženje zaista nezaboravnim – rekao je Dejan Nikolić.

Bili ste jedan od govornika?

– Održao sam predavanje na temu „Beogradska trka kroz istoriju – jedina takva na svetu“. Ovo je i danas jedinstvena trka na Trećem kamenu od Sunca. Otkriva nam magiju i glamuroznost Beograda i proslavlja naš glavni grad ukazujući na 6.000 godina postojanja. Samo oni koji poštuju sopstvenu prošlost imaju budućnost. Sve sam obrazložio iz ugla istorije, sporta i kulture.

O čemu je sve bilo reči?

– Predstavio sam našu prestonicu. Malo je ljudi u svetu kojima je poznato da je na tom mestu bila Vinčanska civilizacija starija od Egipatske i Mesopotamijske, gde je nastalo prvo pismo na svetu. Ukazao sam specifičan geografski položaj, koji je uticao na istoriju, jednu od aajburnijih među glavnim gradovima sveta. Huk se čuo kad sam rekao da smo više od 40 puta rušeni do temelja. Kretanje kroz vekove se najbolje beleži događajem na Kalemegdanskoj tvrđavi gde se od 1996. održavala Beogradska trka kroz istoriju.

Može li detaljnije?

– Nema ove trke već izvesno vreme, pa su neki čitaoci Žurnala možda zaboravili. Kreće se iz Donjeg grada na Kalemegdanu  kraj Kapije Karla šestog. Deonioca je duga nešto manje od šest kilometara i prolazi pored veoma bitnih delova istorije Beograda. Pobeđivali su Brahim Lalafi, Hendrik Ramala…

Pol Tergat je bio nepobediv u to vreme, osvojio zlato na pet prvenstva sveta u krosu uzastopno, ali nikad na Kalemegdanu?

– Evo ga pored mene. Iskoristio sam priliku da mu prenesem pitanje i smeje se iskreno, mada mu je  naša trka jedna od najvećih rana u karijeri. Konkretno, nema nijednog događaja na svetu, bilo to prvenstvo sveta, olimpijske igre ili neki drugi, da je učestvovao više od jednom, a da nije pobedio. Na Beogradskoj tvrđavi je startovao u četiri navrata i nije uspeo da u Gornjem gradu prvi prođe kroz cilj. Zna se da je u to vreme bio dvostruki svetski i olimpijski vicešampion na 10.000 metara i svetski rekorder na ovoj distanci, kao i na polumaratonu i maratonu. Jedan je od najvećih dugoprugaša svih vremena.

Kakve su reakcije bile u Tajlandu?

Aplauz je bio dug i snažan. Pre bi se moglo nazvati ovacijama. Veliki broj gostiju interesovao se za detalje u razgovorima posle predavanja. Ovde sam bio angažovan kao savetnik i mentor oko organizacije. Očekuju me i i sledeće godine u istim ulogama.Izgleda da je dobro prošlo

POL TERGAT: NEMA LEPŠE

Pol Tergat je član Izvršnog odbora Međunarodnog olimpijskog komiteta, prvi čovek Kenijskog olimpijskog komiteta i ambasador Programa za hranu UN. Iskoristili smo priliku da mu postavimo pitanje povodom Beogradske trke kroz istoriju.

– Veličanstvena događaj ne samo sportski. Moj kolega, Britanac Stiv Ovet, nekadašnji svetski rekorder na 1.500 i olimpijski pobednik na 800 metara, potpuno je bio u pravu kad je svojevremeno rekao da je to najlepša trka na svetu. Uskoro ću na ovu temu poslati saopštenje svim medijima.

O čemu se radi?

Ne bih otkrivao u ovom momentu – završio je pomalo tajanstveno Pol Tergat.

Trebalo je da još jedna od legendi prisustvuje na predlog Dejana Nikolića. Reč je o Horstu Mildeu, osnivaču i višedecenijskom direktoru Berlinskog maratona, ali je odustao iz zdravstvenih razloga.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.