Početna / Košarka / Evroliga

Španci i Grci bez premca

Večiti sinoć nastavili evropski pohod, Žurnal kroz statistiku predstavlja velikane elitnog prvenstva Starog kontinenta
ФОТО: EПА

Vernost – izgubljeni pojam u modernoj evropskoj košarci! Huan Karlos Navaro je gotovo celu karijeru proveo u Barseloni, Felipe Rejes u Real Madridu, Panajotis Janakis u Grčkoj, Antonelo Riva u Kantuu, Petar Božić u Partizanu, Branko Lazić u Crvenoj zvezdi... Primera je bezbroj, matrica identična – legendarni kapiteni nisu pošto-poto jurili novac i odlazili na egzotične destinacije poput Kine ili NBA lige, cenila se prisutnost u teškim trenucima.

Stoga, prirodno su se izrodili i velikani evropske košarke, iz današnjeg ugla – zvezde Evrolige, vrhunskog takmičenja na Starom kontinentu ponovo „oživljenog” 30. septembra u vidu sezone 2025/26. Večiti su sinoć izašli na parket – crno-beli protiv Olimpije iz Milana u Areni, crveno-beli u Minhenu na meč sa Bajernom stoga je pravi momenat da se stariji prisete, a mlađi upoznaju kroz statistiku sa neponovljivim asovima elitnog takmičenja. Napomena – invidualna dostignuća analizirana su isključivo od početka novog milenijuma do danas.

Primera radi, Dimitris Dijamantidis je šest puta bio defanzivac godine, najviše mladih zvezda proizvela je Španija, Grci su zbog Kostasa Slukasa, Kostasa Papanikolaua, Vasilisa Spanulisa i Nika Kalatesa u vrhu gotovo svih lista, odnosno – Heleni i momci sa Pirinejskog poluostrva obeležili su poslednjih 25 godina košarkaškog takmičenja u Evropi!

LjULj NEPRIKOSNOVEN PO BROJU MEČEVA

Iako postoji snažan animozitet prema Serhiju Ljulju u Srbiji, pogotovo u Partizanovom ekosistemu, nedvosmisleno mora da se konstantuje – plejmejker je među najvećim legendama u Evropi!

Španac je odigrao najviše mečeva u istoriji Evrolige, čak 448, dok je sinoć protiv Olimpijakosa u Madridu „udario” i 449. recku. Za vratom mu diše Kostas Slukas (427) i postoji mogućnost da ga prestigne – dve godine je mlađi. Pogotovo u vremenima kad je trend da sezona bude sve duža i duža.

Što se tiče Srbije, predstavnika imamo tek na 15. poziciji u liku i delu Nikole Kalinića (345).

DžEJMS STRELAC BROJ JEDAN

Paradoks – Majk Džejms (5.276), najbolji strelac u istoriji Evrolige, verovatno u penziju ide bez osvojene titule. Zvuči čudno, ali istina je – pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da je branio boje Panatinaikosa, CSKA...

Utisak je i da niko u dogledno vreme neće moći da ga skine sa trona. Prvenstveno, i dalje je aktivan i sa odrešenim rukama u Monaku, dok Nando de Kolo, najbliži pratilac (4.849), polako posustaje. Bronzani je trenutno Vasilis Spanulis (4.455), četvrti Serhio Ljulj (4.216), peti Huan Karlos Navaro (4.152)...

Nažalost, Srbija nema asa u najboljih deset, 13. je Miloš Teodosić (3.420).

RAKOČEVIĆ TROSTRUKI LAUREAT NAGRADE „ALFONSO FORD”

Do 2022. i sjajne sezone Vasilija Micića, Igor Rakočević je bio jedini srpski laureat nagrade „Alfonso Ford”, za najboljeg strelca Evrolige. Međutim, utisak je da u javnosti nije dovoljno prepoznat do dana današnjeg.

Pride, jedini je trostruki osvajač priznanja nazvanog po pokojnom američkom igraču, što dodatno pokazuje veličinu vrsnog poentera.

Pamte se i dalje partije s početka novog milenijuma u Taukeramici, današnjoj Baskoniji, dok je i u Efesu 2011. bio izvrstan.

Istovremeno, u karijeri nije jurio lična dostignuća, već se više puta opredelio za voljenu Crvenu zvezdu, stoga je očito zašto ga nema u vrhu liste najboljih košgetera.

ŽELjKO OBRADOVIĆ I SRPSKA STRUČNA ŠKOLA NAJBOLjI

Ptice na grani znaju da Željko Obradović ima devet titula Evrolige i da sa Partizanom juri jubilarnu desetu. Međutim, često je skrajnuta činjenica da srpska trenerska škola ima ukupno 19 pehara elitnog prvenstva Starog kontinenta.

Božidar Maljković se četiri puta popeo na vrh Evrope, Aleksandar Nikolić tri, Dušan Ivković dva i Svetislav Pešić jednom. Naravno, struka male zemlje sa brdovitog Balkana je najuspešnija, najbliži su Italijani (11).

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.