Crvena zvezda je porazom od Real Madrida u zaključnom, 38. kolu, elitno takmičenje završila na rekordnom skoru – 21:17. Jasno, Beograđani su ostvarili najveći broj evroligaških pobeda u klupskoj istoriji, ali to nije bilo dovoljno za plej-of plasman, barem ne za sada. Crveno-beli će takvu šansu da vrebaju kroz doigravanje, koje počinje već u utorak.
Tim s Malog Kalemegdana je prvi put ikada uspeo da preskoči lestvicu od 20 ili više trijumfa u eliti, ali to nije bio jedini klupski rekord koji su nadmašili izabranici Saše Obradovića.
Iako su dobrim delom sezone crveno-beli koketirali i s trocifrenim indeksnim rejtingom – nestvarne brojke nisu uspeli da održe do samog kraja. Tako je srpski predstavnik završio s u proseku 97,7 indeksnih poena, čak 6,2 više u odnosu na prošlogodišnji rezultat, koji je stajao kao najbolji ikada.
Kodi Miler-Mekintajer je, sa prosečno sedam i po asistencija, predvodio ekipu i do timskog rekorda u tom parametru. Crvena zvezde je sa 20,3 asistencije po meču nadmašila skor iz prethodne sezone (20).
Valjanu transformaciju je pretrpela četa s Malog Kalemegdana polovinom sezone. Beograđani su od jedne od najboljih defanziva postali najbolji napad takmičenja, a njihovi mečevi su u februaru i martu mahom karakterisani ogromnim brojem poena. Tako su crveno-beli stekli i najbolji rezultat kroz prizmu efikasnosti u napadu. Izabranici Saše Obradovića su u proseku ubacivali 87,6 poena. Prethodni rekord je, takođe, bio prošlosezonski – 83,1.
Srpski predstavnik je „na staklu” bio jedan od najboljih u čitavoj Evropi. Zvezdini visokoletači su dominirali vazduhom i u proseku skupljali čak 38 skokova, odnosno 0,4 u više u odnosu na drugoplasiranu Valensiju u toj statističkoj koloni (37,6). Ipak, zvanje najuspšešnijeg ove sezone nije bilo dovoljno za klupski rekord. Beograđani su u sezoni 2014/15. pod dirigentskom palicom Dejana Radonjića hvatali gotovo 40 lopti po meču i obeležili godinu sa u proseku 39,6 skokova. Ipak, ni drugi rezultat od ukupno 12 leta provedenih u eliti nije toliko loš.
Po svim statističkim parametrima, ovo je Crvenoj zvezdi bila najbolja evroligaška sezona, a na izabranicima Saše Obradovića je da to krunišu i istorijskim plej-of plasmanom, prvim u ovakvom formatu.
TREND POSTEPENOG RASTA
Ono što može da raduje simpatizere crveno-belih boja, pored brojnih rekorda jeste i konstantan napredak u velikoj većini kategorija. S rastom budžeta, porasli su i apetiti, a da su ulaganja opravdana govori i rast brojki.
Tako je Crvena zvezda ove sezone u proseku postizala dvocifren broj poena više nego što je to bio slučaj samo četiri godine ranije. Na Malom Kalemegdanu su se u sezoni 2022/23. zadovoljavali s prosečno 77,2 postignuta poena, dok trenutno taj broj je blizu 88, preciznije - 87,6.
Možda i najveći napredak u poslednje tri godine viđen je na polju asistencija i indeksne vrednosti.
Tradicionalno je prosek Zvezdinih asistencija po utakmici varirao od 14 do 16, u proseku najčešće tek nešto malo iznad 15, dok u poslednje tri sezone redom iznosi 18 i po, 20 i 20,3…
U sezoni 2015/16. crveno-beli su bili kadri da prikupe tek 77,4 indeksnih poena po utakmici, dok ove godine ta brojka iznosi za čak 20 više (97,7).
Ovakav trend postepenog rasta u svim statističkim kategorijama sugeriše na inflaciju poena, promenu u stilu košarke, ali i očiglednom napretku Crvene zvezde u poslednjih 10 godina. Beograđani su evidentno na pravom putu, a ukoliko njime i nastave, možda u budućnosti plej-of snovi postanu svakodnevica.
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.