Mozaik za medalju na najvećoj sportskoj smotri sklapa se postepeno, precizno i strpljivo, jer nema prostora ni za najmanju grešku. Vođeni tom logikom, u Srpskom atletskom savezu pripremaju plan, program i tim za Olimpijske igre u Los Anđelesu 2028.
Svaka deonica na stazi, zalet, izbačaj i skok moraju da budu podređeni najvećim izazovima koji srpske atletičare očekuju s druge strane Atlantika.
Da bi srpska kraljica sportova ponovo imala predstavnike na pobedničkom pijedestalu, naši takmičari moraju da budu spremni da na najvećoj sceni ostvare rezultate na nivou svojih najboljih dostignuća. Da su veliki rezultati i najviša postolja dostižni, godinama je dokazivala Ivana Španović, najbolja srpska atletičarka.
Na temeljima takve filozofije, Edin Zuković, sportski direktor Srpskog atletskog saveza, uveren je da srpski atletičari moraju biti osposobljeni da sami kroje svoj put i preuzmu odgovornost za rezultate. Zato je spreman da u narednom periodu osmisli plan i program koji će omogućiti da se predstojeća takmičenja iskoriste na najbolji mogući način i da svako učešće bude važan korak ka olimpijskom cilju.
O uspešnoj sezoni koja je iza nas, značaju mentalne snage na velikim takmičenjima, izgradnji olimpijskog tima, očekivanjima u 2027. i brojnim drugim temama, za Sportski žurnal govorio je Zuković.
Kad podvučemo crtu ispod sezone, šta učinak govori o trenutnom mestu srpske atletike u Evropi i svetu?
– Srpska atletika je iz godine u godinu sve jača, a rezultati su uvek za nijansu bolji. Imamo za cilj da sve što smo uradili u prethodnih 10-15 godina rekapituliramo, kao i da napravimo izuzetan plan za Olimpijske igre u Los Anđelesu – počeo je razgovor za naš list Edin, koji je od 20. septembra 2018. do kraja septembra ove godine bio na funkciji selektora svih reprezentativnih kategorija i selekcija Srbije. – Kao što je predsednik Saveza Slobodan Branković najavio, naredna 22 meseca su prilično važna za našu kraljicu sportova. To znači sledeće – moramo da formiramo vrlo dobar olimpijski tim Srbije koji će braniti boje naše zastave na najvećoj sportskoj smotri, a da predstojeća takmičenja (Prvenstvo Evrope u dvorani u Valensiji i Svetsko prvenstvo u Pekingu) budu priprema za najbolje učešće srpskih sportista. Tim će biti sastavljen od takmičara koji su zaista kandidati za visok plasman, a timom ću ja rukovoditi kao sportski direktor. Najveći izazov je uraditi pripremu za kompletan raspored – potreban nam je program kako bismo mogli da ispravimo greške u svim segmentima.
Šta biste izdvojili iz programa?
– Uključivanje psihologa koji će biti uz sportiste tokom takmičenja i koji će im pomagati oko suplementacije, ishrane i svega što je potrebno. Ideja je da u narednom periodu budemo u stanju da sami odlučujemo o svojoj sudbini, da učinak naših atletičara na ciljanom takmičenju bude najbolji i dovoljan za plasman u finale, kao i za osvajanje medalje.
Pomenuli ste i greške – šta ste prvo primetili i želite da ispravite?
– Nedostajala nam je psihološka priprema. U Srbiji uvek očekujemo da se osvaja prvo mesto, da smo rođeni da budemo evropski, svetski i olimpijski šampioni. Sve to stvara teret mladoj grupi atletičara. Moramo da sklonimo pritisak sa njih. Ne moraju da osvajaju medalje, samo treba da budu najbolji u datom trenutku. Važna je i zdravstvena zaštita. Mnogo sportista nam se žalilo na povrede i treba da sprečimo sve što je predstavljalo problem u prethodnom periodu.
Kad će biti objavljen olimpijski tim?
– Verovatno u novembru, pred Dane atletike. Ekipu će predvoditi Angelina Topić i Adriana Vilagoš, kao nosioci svega što srpska atletika u ovom trenutku ima. Kompletan sastav čini i Ivana Španović, kao iskusna takmičarka, koja je u prethodnih 15 godina ostvarila ono što niko nije mogao. Tu su i Luka Bošković i Aleksandrija Mitrović, kao nadolazeće zvezde, a priključiće im se i Armin Sinančević i Milica Gardašević. Važno je da se zna da smo pripremili jasne kriterijume za ulazak u grupu, kao i jasne kriterijume za uključivanje u olimpijski program. Sve ćemo to realizovati sa Olimpijskim komitetom Srbije.
Koji deo ove sezone biste najradije izbrisali, a koji biste ponovili potpuno isto – ne zbog rezultata, već zbog onoga što ste iz toga naučili?
– Sve je iskustvo, bilo da je pozitivno ili negativno. Čovek treba da uči na greškama. Nekada se određene stvari događaju, a ne zavise od nas. Ne bih uticao ni na šta, jer moramo da shvatimo da i greške mogu da doprinesu.
Šta nam ovogodišnji rezultati najviše otkrivaju – u čemu smo kao atletika napredovali, a gde još zaostajemo?
– Svesni smo da se državni rekordi obaraju u kontinuitetu u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. To znači da atletika ide napred. U nekim disciplinama ne idemo u pravcu u kojem smo želeli. Pre svega, mislim na trkačke discipline, na srednjeprugaške i sprinterske. Postoji veliki prostor za napredak. U skakačkim i bacačkim disciplinama pokazali smo da smo nacija koja u kontinuitetu osvaja medalje, a ima i izuzetno dobre trenere. Srpska atletika je uspešno sprovela smenu generacija.
OPŠIRNIJE U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.