ŽENA ZA ANALE - Milka Babović - Jednom se spustila s komentatorskog mesta, istrčala trku i vratila se da komentariše (VIDEO)

Drugi pišu, Jutarnji, Vedran Božičević:

Dan prije nego što će Sportske novosti po 69. put dodijeliti nagrade najboljim hrvatskim sportašima, stigla je tužna vijest da je preminula prva sportašica godine u našem izboru.

U 93. godini napustila nas je Milka Babović, legendarna hrvatska atletičarka i dugogodišnja sportska novinarka. Milka je 1952. izabrana za najbolju sportašicu Hrvatske, a ponovila je to i 1953. i 1955., s time da je u potonje dvije godine ujedno proglašavana i najboljom sportašicom Jugoslavije.

S tri naslova spada među najtrofejnije sportašice u povijesti izbora Sportskih novosti, samo je pet žena u ovih nepunih sedam desetljeća osvojilo više nagrada.

Milka Babović rođena je 27. listopada 1928. u Skoplju, školu je pohađala u Sarajevu, živjela je u Rumi i Beogradu, da bi se 1948. preselila u Zagreb u kojem će ostati do smrti. Diplomirala je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu (1963.) sport i tjelesni odgoj, te hrvatski i njemački jezik.

Bila je iznimno svestrana atletičarka, a u kraljici sportova je trajala punih 16 godina i ostavila dubok trag. Bila je članica Mladosti u kojoj ju je trenirao Žarko Susić, još jedno veliko ime hrvatske atletike i sportskog novinarstva, kasnije i Milkin suprug. Na 80 m prepone osvajala je zlatne medalje na Svjetskim studentskim igrama u Dortmundu 1953. i Parizu 1957., kao i na Balkanskim igrama u Ateni 1957.

Bila je 17 puta prvakinja Jugoslavije i 27 je puta rušila državne rekorde u nekoliko disciplina. Na Europskom prvenstvu u Bernu 1954. zauzela je peto mjesto na 80 m prepone i to je, uz osmo mjesto Jelice Pavličić na 400 m 1974. godine, do danas ostalo jedino trkačko finale jedne hrvatske atletičarke na kontinentalnim prvenstvima.

Svojih sportskih početaka Milka se prisjetila u monografiji “Hanžekovićev memorijal: 60 godina”:

- Tada, te 1950. godine, imala sam nepune 22 godine, tek je završavala moja druga zagrebačka godina. Pridružila sam se bila gimnastičarkama društva Zagreb 1, a nisam ni slutila da sam nepovratno krenula u atletsko okrilje. Naime, posebni program Narodni višeboj bio je vježbanje na spravama i atletika: 60 m sprinta, skok u vis i bacanje kugle. S grede sam redovito padala, ali sam na 60 m bila izjednačila, pa poboljšala jugoslavenski rekord, seniorsku kuglu hitala sam preko 9 metara. Vrlo brzo postignut je najprirodniji dogovor između trenera gimnastičarki i atletičarki: Milka Babović spada u atletiku.

Svestrana Milka obilježila je prve godine Hanžekovićeva memorijala. Ostat će zapisano da je 1952., u to vrijeme već i novinarka Narodnog sporta (današnje SN), nastupila i pobijedila u čak šest disciplina, a jednom se prilikom spustila s komentatorske pozicije, otrčala utrku i vratila se komentirati miting!

Od 1949. se bavila i sportskim novinarstvom, prvo u Narodnom sportu, a kasnije u programu Radio Zagreba i kao povremena suradnica Vjesnika, Slobodne Dalmacije, sarajevskog Oslobođenja i drugih tiskovina. Najviše će ipak ostati upamćena kao televizijska novinarka i komentatorica.

Od 1957. radi stalno na Radioteleviziji Zagreb. Prva je sportska reporterka u Hrvatskoj, jedna od osnivačica sportske redakcije televizije i njezina prva urednica. S vremenom je postala jedan od zaštitnih znakova televizije, osoba uz čiji su glas i prijenose odrastale generacije.

U sjećanju će vječno ostati ono njezino “za one s crno-bijelim televizorima...”, što je bio uvod u opisivanje boja i dočaravanja događaja na ledu tijekom prijenosa umjetničkog klizanja.

Kako je objavio HRT, Milka je pokrenula prvo jutarnje vježbanje uz TV ekran (emisija Vježbajte s nama) 1958., a zajedno sa Žuži Jelinek u emisiji Porodica i domaćinstvo organizirala je i prvu modnu reviju u studiju. Nekoliko je godina uređivala emisiju Telesport, svojevrsni okrugli stol, a kao reporterka i komentatorica radila je na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. i Münchenu 1972., te na Zimskim olimpijskim igrama u Innsbrucku (1964. i 1976.) i Grenobleu (1968.). Na ZOI u Sarajevu 1984. bila je zamjenica voditelja Press centra. Kao komentatorica je pratila atletiku, klizanje, gimnastiku, veslanje, konjički sport, skijaško trčanje, brzo klizanje...

Bila je predsjednica Sekcije sportskih novinara Hrvatskog novinarskog društva (danas Hrvatski zbor sportskih novinara) od 1974. do 1978., a u dva mandata i članica Jugoslavenskog olimpijskog odbora. Dobitnica je brojnih nagrada, između ostaloga Zlatnog pera HND-a 1974., Nagrade Grada Zagreba 1977., Državne nagrade Franjo Bučar 2014. (godišnja) i 2018. (za životno đelo)... Cijeli se život svesrdno borila za prava žena i za poštovanje visokih etičkih standarda u novinarstvu.

U svemu što je radila Milka je ostavila neizbrisivi trag...