Početna / Fudbal / EKS JU

Bosna i Hercegovina, jedna zemlja, tri reprezentacije!

U Mostaru i zapadnoj Hercegovini navijaju za Hrvatsku, u Banjaluci i Republici Srpskoj vole Srbiju, kome je onda ostala selekcija BiH
ФОТО: Архива Журнала

Piše: Slavko Basara

Bosna i Hercegovina je zemlja bez bilo kakve logike, a apsurdnost ove zemlje mogla je da se vidi minulog vikenda u utakmicama kvalifikacija za Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine.

Tugovalo se u Zenici i Sarajevu, u prečniku od oko 70-tak kilometara, ali se zato veselilo u Mostaru i zapadnoj Hercegovini, slavilo u Banjaluci, Krajini i celoj Republici Srpskoj.

Javna je tajna da se u gradu na Neretvi i Širokom Brijegu navija za „Vatrene”, a u gradu na Vrbasu i Istočnom Sarajevu za „Orlove”.

Dragan Čović, lider hrvatskog naroda u BiH bodrio je reprezentaciju Hrvatske sa šalom Zrinjskog na „Poljudu” u Splitu, a Milorad Dodik, prvi čovek Republike Srpske gledao je na televiziji veličanstven uspeh Srbije u Lisabonu i bezgranično slavio.

Na stadionu „Bilino polje” nije bilo Šefika Džaferovića, muslimanskog člana Predsedništva BiH, niti Željka Komšića, „hrvatskog” predstavnika koji je izabran bošnjačkim glasovima.

Neprimetno je prošla neka utakmica reprezentacije BiH. Nemam pojma ni s kim je igrala ni kako je prošla. Ali znam da je igrala Srbija i sve sam podredio da gledam tu utakmicu! Mi u Republici Srpskoj živimo sa istinom i za istinu – izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsedništva BiH za emisiju „Oko magazin” na RTS.

Republika Srpska živi za uspehe reprezentativaca Srbije svih 30 godina koliko postoji, od osnivanja na Svetog Stefana, 9. januara 1992. godine, a da uspesi „Orlova” ujedinjuju naš narod pokazali su Milorad Dodik i Aleksandar Vučić koji su se u ponedeljak sastali u Beogradu i proslavili uspeh Srbije i poželeli najmanje plasman u polufinale Mondijala.

Pred nedeljnu utakmicu Hrvatska – Rusija u Splitu, odlučivala je o direktnom putniku na Mondijal u Kataru, a koju je iz svečane lože „Poljuda”  pratio i Zoran Milanović, predsednik Hrvatske, u Mostaru se dogodio sukob navijača dva premijerligaša Veleža i Zrinjskog.

Kod hotela „Ero”, nedaleko od ratne linije razdvajanja, tuklo se oko 200 huligana, a tri osobe su povređene, jedna teže, zadobila je povrede opasne po život.

Kasnije je uhapšeno nekoliko osoba među kojima su bili i huligani koji su u oktobru prekinuli prvenstvenu utakmicu Velež – Borac, a posle toga u tunelu kod Jablanice zapalile automobil sudije Sabrije Topalovića iz Zenice. Pukom srećom izbegao je smrt, kao i njegovi saputnici Adnan Alispahić i Admir Šehović.

Inače, pred svaku odlučujuću i važnu utakmicu „kockaste” reprezentacije u Mostaru se dešavaju navijački neredi, što je posebno bilo izraženo kada su u četvrtfinalu Evropskog prvenstva 2008. godine igrale Turska i Hrvatska. Tako je bilo i ovoga puta i prava je sreća da niko nije životno stradao.

Na utakmicama reprezentacije BiH najvatrenije pristalice okupljene pod imenom „BH fanatikosi” i dalje crtaju mete na čelima, uglavnom, reprezentativcima i članovima Saveza koji pripadaju srpskom narodu.

U bezbroj puta do sada se pokazalo da su „fanatikosi” pre paravojna formacija nego navijačka grupa, jer su u prošlosti izazivali mnoge nerede, kako na tribinama tako i na protestima na ulicama Sarajeva i Zenice.

„Krovni” Savez se zbog njih naplaćao kazni i kazni prema UEFA i FIFA. U septembru 2010. godine otišli su preko crvene linije, u Luksemburgu su fizički napali Bogdana Čeku, srpskog člana tadašnjeg Predsedništva Fudbalskog saveza BiH, slomili mu jagodičnu kost i povredili desno oko. Za ovaj napad nikad niko nije odgovarao.

Napadači su bili u majicama na kojima su bila obeležja navijačke grupe „BH fanatikos” – izjavio je tada Bogdan Čeko.

Fudbalski stadion, bez obzira gde se nalazio, ko na njemu igrao, najbolji je odraz i precizni pokazatelj stanja duha društva i (ne)zadovoljstva određenog etničkog kolektiviteta. Patriotizam je lična stvar svakog pojedinca, ali i pravo izbora.

Zaista je Nobelovac Ivo Andrić bio u pravu kada je konstatovao: „gde prestaje logika, nastaje Bosna i Hercegovina”. Napisano davno, za sva vremena!

Ljiljani nikad u Srpskoj i Herceg-Bosni
Fudbalska „A” reprezentacija BiH nikada u svojoj 26 godina dugoj istoriji nije igrala na jednom od stadiona u Republici Srpskoj ili nekadašnjoj Herceg-Bosni.
„Ljiljani” su igrali u Sarajevu (Koševo i Grbavica), Tuzli, Zenici i Bihaću, a od 23. maja 2002. godine kada je Savez ujedinjen „Zmajevi” (promenjen nadimak reprezentacije) nastupali su uglavnom na tri stadiona: Koševo, Grbavica i Bilino polje.
Inače, Fudbalski savez BiH je prvo primljen u FIFA 1996. godine, pa tek onda u svoju matičnu organizaciju UEFA 1998, i to kada je kontrolisao samo jednu trećinu teritorije i kada ga je predstavljao samo jedan narod iz „Dejtonske zemlje”.
Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Бари
Р.Српска треба да се одцепи и припоји Србији,то је то!!!
Srbija
Kako se bre nismo toga pre setili, eto dobre ideje!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.