Početna / Fudbal / Reprezentacija

PODSEĆANjE: Da se ne ponovi loša prošlost

Naša reprezentacija posle neuspeha na Svetskim šampionatima zbog čestih lomova nije odlazila na EP
ФОТО: И. Веселинов

Naša reprezentacija od 2000. godine nije igrala na evropskim prvenstvima. Zvuči čudno, ali uzrok su učešća na svetskim šampionatima.

Za više od dve decenije koliko Srbiju i Crnu Goru, zatim i Srbiju,  nismo gledali na smotru najboljih selekcija Starog kontinenta četiri puta Plavi i Orlovi igrali su na mondijalima.

Kako je uvek izostajao željeni rezultat dolazilo je do lomova i lošeg učinka u kvalifikacijama za drugo veliko takmičenje.

I obrnuto, posle neuspeha u borbama za EURO dobro smo se prestrojavali i obezbeđivali mesto među 32 najbolje ekipe planete.

Nije ipak, uvek bilo tako, dva vezana takmičenja propustili smo od 2002. do 2004, a čak tri od 2012. do 2016.

Sjajna generacija ponikla u školama i klubovima SFRJ, predvođena sadašnjim selektorom Draganom Stojkovićem nije imala sreću da snagu pokaže na kontinentalnim smotrama 1992. i 1996. zbog sankcija SB UN prema SRJ.

Plavi su se plasirali na Mondijal 1998. u Francuskoj, nisu briljirali, ali zahvaljujući individualnom kvalitetu prošli su grupu i onda zastali pred Holandijom u osmini finala (1:2), uz čuvenu prečku Predraga Mijatovića iz jedanaesterca.

Ranija eliminacija od očekivane nije uzdrmala izvanredne pojedince Jugoslavije pa je u narednom ciklusu obezbedila odlazak na kontinentalni šampionat.

Milan Živadinović došao je za selektora umesto Slobodana Santrača, ali nije ostao do kraja, poslednjih pet utakmica na klupi je sedeo Vujadin Boškov, zajedno s njim naši najbolji fudbaleri dva puta su remizirali sa Hrvatskom (0:0, 2:2) i bez baraža izborili mesto među 16 najboljih evropskih selekcija. Ponovo je naš državni tim prošao grupu, doživeo potom blamažu od domaćina Holandije u četvrtfinalu (1:6).

Bilo je to prvo takmičenje posle kojeg je došlo do potresa. Vujadin Boškov bio je već vremešan i logično je da se povukao sa selektorske klupe. Poverenje je ukazano Iliji Petkoviću, ali je on pronašao angažman u Kini posle samo dve utakmice, pa je rešenje pronađeno u Milovanu Đoriću.

Ako se ne računaju privremeni ili v.d. šefovi struke reprezentacije prvi srpski bek se najkraće zadržao. Vodio je tim na samo tri utakmice kvalifikacija za SP 2002.

Jugoslavija je na njegovom debiju remizirala sa Švajcarskom (1:1) u Beogradu, zatim je izgubila dva boda u poslednjem minutu meča sa Slovenijom u Ljubljani (1:1). Kap je prelila čašu protiv Rusije na Marakani (0:1), kad je Đorić pozvao četiri napadača, Mijatović nije hteo da sedi na klupi, Milošević se povredio na zagrevanju, a Kežmana i Drulića je izveo pri vođstvu Zbornaje, obrazloživši potez strahom od katastrofe.

Dejan Savićević, Ivan Ćurković i Vujadin Boškov kao članovi selektorske komisije imali su šansu da obezbede baraž protiv Slovenaca u Humskoj, ali nas je remi (1:1) uskratio učešća na Mondijalu.

Savićević je izabran da vodi tim u borbama za EP 2004. Krenulo mu je dobro, ali prvo remi (2:2), zatim i poraz od Azerbejdžana (1:2) označio je kraj njegove trenerske karijere, a Ilija Petković nije napravio čudo do kraja ciklusa.

Naredno, drugo prestrojavanje bilo je uspešno. Petković je odveo tim na SP 2006. u Nemačkoj. SCG se na Mondijal plasirala ispred Španije, primivši samo jedan gol u celim kvalifikacijama. Planetarni šampionat međutim, nije protekao kako smo se nadali. Porazi od Holandije (0:1), Argentine (0:6) i Obale Slonovače (2:3) vratili su Plave kući, a popularnog Petka naterali da se povuče.

Državna zajednica Srbije i Crne Gore se raspala i pre planetarne smotre. FSS vodio je Zvezdan Terzić i prvi put doveo stranca na klupu reprezentacije. Havijer Klemente nije se dobro snašao, ostao je upamćen po porazu od Kazahstana (1:2), osvojio je treće mesto iza Poljske i Portugalije i premijerno učešće selekcije Srbije u kvalifikacijama završeno je oproštajem od puta u Austriju i Švajcarsku 2008.

Miroslav Đukić je nasledio Baskijca, ali se kratko zadržao. Terzić je napustio Srbiju i podneo ostavku, a njegov naslednik Tomislav Karadžić imao je sukob sa Đukićem i u Partizanu pa ga je uoči početka borbi za SP 2010. zamenio Radomirom Antićem.

Popularni Antara napravio je sjajnu atmosferu među igračima i u javnosti, vratio je kult reprezentacije i Orlovi su izborili mesto među 32 najbolje ekipe sveta.

U Južnoj Africi međutim, opet nismo prošli grupu, koštali su nas porazi od Gane (0:1) i Australije (1:2), tako da nije vredela pobeda nad Nemačkom (1:0).

Antić je imao visok ugovor, što Karadžiću nije odgovaralo, uz to selektor nije zbog kazne sa Mondijala ni mogao da sedi na klupi na tri kvalifikacione utakmice za EP 2012.

Posle dva meča, pobede na Farskim Ostrvima (3:0) i remija sa Slovenijom (1:1), Radomir je smenjen. Vladimir Petrović Pižon imao je šansu da tim odvede u baraž, ali su pod njegovim vođstvom Orlovi poraženi u Mariboru (0:1).

Bio je to još jedan lom od kojeg se nismo oporavili ni u naredna dva ciklusa. Siniša Mihajlović je podmladio državni tim, trebalo mu je godinu dana da sklopi kockice, pa smo propustili SP 2014. u Brazilu.

Dik Advokat loše je startovao u borbi za EP 2016. Čuveni dron, tuča publike i igrača na terenu protiv Albanije oduzeli su nam šansu za završni turnir, jer je Srbiji oduzeto šest bodova. Radovan Ćurčić nije ispunio težak zadatak posle odlaska Holanđanina i počeli smo da se spremamo da odemo na SP 2018.

Promenilo se rukovodstvo FSS, Slaviša Kokeza je doveo Slavoljuba Muslina, a on ispunio cilj – odveo Srbiju na Mondijal u Rusiju. Iskusni stručnjak smenjen je međutim, samo mesec dana posle uspeha. Mladen Krstajić je pobedio Kostariku (1:0) na Mondijalu, a posle poraza od Švajcarske (1:2) i Brazila (0:2) ponovo smo se rano vratili kući.

U prvoj UEFA Ligi nacija Orlovi su obezbedili baraž za EP, bili su neuspešni u kvalifikacijama tokom kojih je Krstajić posle blamaže u Ukrajini (0:5) smenjen. Ljubiša Tumbaković je u polufinalu baraža vodio tim do pobede u Norveškoj (1:2), ali ne i u odlučujem meču sa Škotskom (0:0, penalima 4:5) pa smo se oprostili od još jednog EURO.

Konačno, Dragan Stojković je na superioran način odveo Srbiju na SP u Katar. Samo bod protiv Kameruna (1:1) i porazi od Brazila (0:2) i Švajcarske (2:3) učinili su javnost nezadovoljnom.

Piksi verovatno ostaje selektor, iako tek treba da bude izabrano novo rukovodstvo FSS. Bez obzira na greške sa Mondijala legenda našeg fudbala zaslužila je još jedan mandat.

Nije nam potrebna promena na klupi, pogotovo što na vidiku nema boljeg rešenja, ali stari selektor moraće da smisli novi način odlaska na drugo veliko takmičenje.

Nadamo se prvom kontinentalnom šampionatu u ovom milenijumu – 2024. u Nemačkoj.

STANKOVIĆ TRI PUTA NA SP I JEDNOM NA EP

Dejan Stanković je u periodu posle raspada SFRJ rekorder po broju učešća na velikim takmičenjima od naših igrača. Na SP debitovao je 1998. u Francuskoj, dve godine kasnije igrao je na EP u Belgiji i Holandiji. Deki je čar drugog mondijala osetio 2006. u Nemačkoj, a trećeg četiri godine docnije u Južnoj Africi.

Na tri od četiri velika Stankovićeva takmičenja naša zemlja nosila je različito ime. SR Jugoslavija zvala se 1998. i 2000, Srbija i Crna Gora 2006. i Srbija 2010.

Sadašnji trener Sampdorije, naravno, učestvovao je i u neuspesima Plavih i Orlovima u borbama za planetarni šampionat 2002. godine, kao i evropske smotre 2004, 2008. i 2012. Od reprezentacije se oprostio na jesen 2012.

SRBIJA DRUGI PUT UZASTOPNO 23. NA MONDIJALU

Srbija je na oba svetska prvenstva pod tim imenom osvojila 23. mesto. Orlovi su osvojili po tri boda u grupi 2010. u Južnoj Africi i osam godina kasnije u Rusiji, što ih je svrstalo na istu poziciju od 32 učesnika.

Posle raspada SFRJ najuspešnija naša reprezentacija bila je SR Jugoslavije 1998. u Francuskoj. Plavi su osvojili deseto mesto.

Na sledećem učešću, prvom i poslednjem selekcije Srbije i Crne Gore zauzeli smo poslednje, 32. mesto.

Najveći uspeh našeg državnog tima je treće mesto na prvom Mondijalu 1930. u Urugvaju. Kako je to prvenstvo bilo pozivno, kao veći uspeh moglo bi da se tretira četvrta pozicija 1962. u Čileu.

Jugoslavija je dvaput bila peta, 1950. u Brazilu i 1990. u Italiji. Plavi su osvojili sedmo mesto 1974. u Nemačkoj, a osmi 1954. u Švajcarskoj i 1958. u Švedskoj.

U sumiranju plasmana, kao i učinka u kvalifikacijama, mora da se uzme i obzir i broj učesnika završnog turnira. Na prvom Mondijalu 1930. takmičilo se 13 reprezentacija, od 1934. do 1978. tri više. Od 1982. do 1992. nadmetalo su se 24 selekcije, dok je sadašnji model sa 32 tima počeo da se primenjuje od Francuske 1998.

Od sledećeg šampionata u SAD, Kanadi i Meksiku takmičenje će brojati 48 ekipa.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

kole
Srbija na 29. mestu od 32 reprezentacije na Mundijalu!!! Sva Piksijeva pravdanja su obično "baljezganje"...
Nikola
Nemate pojma, najgori ste. Zaboravio si vezni red i odbranu u BG. Nista niste uradili jos od 98. kad ste bili najjaci i baksuzno ste ispali. Krvaci sa 2 miliona stanovnika samo melju u fudbalu a ista smo fudbalska skola. treba da se stidimo. obicne gradjane da si vodio igrali bi sa vise srca. Stalno neko meljanje sa nama. Izjavio si da je grupa bila jaka i da je Svajcarska jak ti. Koliko je jak tim pokazao ti je Portugal kad ih je rastimovao... sapienti sat

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.