Aleksandar Bata Atanasijević, te 2012. godine bio je jedan od trojice igrača koji su osetili draž igranja na Olimpijskim igrama u Londonu, uz Marka Podraščanina, Uroša Kovačevića, tada kapitena Bojana Janića, sada u ulozi prvog asistenta selektora. Za kormilom je i tada baš kao i sada bio Igor Kolaković.
I jeste tu apostrof ove sezone, kvalifikacije Orlova za Olimpijske igre u Parizu, 2024. godine. Ali, ne dozvoljava ni prvi trener a ni igrači da im taj „oblak nad glavom“ pomuti misli o prvom ispitu u Ligi nacija, potom i na Šampionatu Evrope. Jer već toliko puta je rečeno „svaki poen, set, utakmica su važni!“
- Sigurno da je nama primarni cilj da se plasiramo na Olimpijske igre u Parizu jer na prethodne dve nismo bili, izmakla nam je najveća planetarna smotra. Mislim da je to razlog više da se Srbija nađe na velikom i prestižnom takmičenju. Nekoliko nas je imalo priliku da oseti žar igranja. Zato i kažem da upravo ova generacija koja je deset godina zajedno, treba da bude krunisana odlaskom na Olimpijske igre. Ove godine je sistem kvalifikacija mnogo lakši. Zato i ne možemo da tražimo razlog eventualnog neplasmana kroz kvalifikacije kao što je to bio slučaj prethodnih. Tada je bilo jako teško da se neka evropska ekipa plasira. Sada to nije slučaj. Dobrim igrama u Ligi nacija, na Evropskom prvenstvu i kvalifikacijama, imamo velike šanse da ostvarimo cilj. Kao što je selektor rekao, svaka utakmica je važna. Već za dvadesetak dana počinje Liga nacija. I ona donosi bodove. Samim tim maksimalno ozbiljno moramo da pristupimo svim mečevima – kaže Aleksandar Atanasijević, korektor plavih.
Više puta se moglo čuti i Vi ste to izjavili da bi upravo Pariz bio kruna vaše generacije?
- Tada ću biti blizu 33. godine (smeh). Podraščanin, Lisinac, Kovačević.. svi ulazimo u malo poznije godine, ali to za odbojkaše nisu velike godine. Upravo ćemo tada biti odbojkaški najzreliji. Mogu reći spremni i sa dovoljno iskustva da igramo važne mečeve. Kada je reč o muškoj odbojci, velika je konkurencija ali treba da pobedimo što više utakmica, pružimo najbolje partije. Sigurno da nam je mesto u Parizu, shodno i izdanjima koje smo pružali poslednjih nekoliko godina.
Da li ćete kao Podraščanin da uzmete čarobnu formulu, eliksir i igrate do 40.?
- Iskreno se nadam da će mi poći za rukom. Pitao sam ga više puta šta to koristi jer je to neverovatno. Igra za osvajanje trećeg Prvenstva Italije, a svi znamo koliko je teško doći do tog trofeja. Mislim da ono što je Podraščanin učinio ne samo za reprezentaciju Srbije, nego za srpsku odbojku je nešto što se neće videti u narednih 100 godina. Neko ko se oseća dobro, ko igra neverovatno dobro, neko ko se ne spušta ispod vrhunskog nivoa. Želim da nastavi ovako, iznad svega da ostane zdrav!
Kada ste došli u Srbiju stigli ste da ispratite plej-of, šampionsku krunu „vašeg“ Partizana?
- Pratio sam, sezona je bila nikad zanimljivija. Vojvodina koja je ulagala veliki novac i napravila respektabilan tim... Opet Partizan, predvođen Bojanom Janićem, koji je, ako je neko zaslužio da osvoji titulu sa Partizanom, to je Boki! Neko ko je, ako se setimo pre četiri godine, bio spreman da kao trener uskoči i odigra čak i poziciju koju nije igrao tokom svoje dugogodišnje karijere, srednjeg blokera a ne primača. Sve je učinio da Partizan bude bolji i da se bori za što bolji plasman. Ove godine su se kockice sklopile. Uspeo je da napravi tu pravu energiju i hemiju. I mislim da je ekipa Bokiju vratila na pravi način i zasluženo osvojila kruna. Prikazala je strašne partije, priredila nešto što se dugo nije videlo u srpskoj odbojci, pogotovu sa ekipom koja možda po imenima nije bila najdominantnija. Međutim, po igrama i zajedništvu i više nego zasluženo su se domogli svakog trofeja.
„Dete“ ste Partizana, pomno ste ispratili i bravure crno-belih košarkaša, pogotovu u Evroligi?
- Čuli smo se Boki (op. aut Bojan Janić) i ja stalno, gledao sam sve utakmice u Poljskoj. Kada sam u Srbiji ako imam priliku, odemo zajedno da ispratimo košarkaše Partizana. Ono što oni čine u prethodnih nekoliko godina i sam projekat koji imaju je nešto neverovatno. Mislim da je jako lepo videti srpski sportski klub koji se bori da uđe u četiri najbolja tima u Evropi. Malo je nedostajalo, ali mogu da kažem da kao navijač Partizana sam izuzetno ponosan i da ću sa velikim uzbuđenjem i neizvesnošću ispratiti nastupajuću sezonu. Želim im da naprave još strašnih rezultata.
Na kraju, ipak povratak na vašu pozornicu, borba za odbojkaški Skudeto i u istom Trentino i Lube. Kakva je prognoza u danu kada se na Čizmi odlučuje o prvaku?
- Iskreno, Peruđa je bila moj favorit, ekipa koja je do februara prikazivala neverovatne partije i zaista je bila gotovo nemoguće pobediti ih. Niko nije mogao da zamisli da će finale prvenstva biti Trento i Lube. Opet, mislim da mnogo veće šanse ima Trentino da osvoji. U dve utakmice koje je izgubio, mogao je da ih pobedi. Igraju kod kuće, svi znamo koliko je teško igrati u Trentu, hala je specifična, igrači vrše određeni pritisak. Navijam za Marka da uzme svoj treći, a Lisinac svoj prvi trofej. Dva igrača koja zaslužuju da se iz Italije ove sezone vrate sa vrednim peharom – u stilu pobednika, a „Bati“ to jeste u genima, poslao je svojim saigračima iz „plave čete“ pobedničku poruku, iščekujući ih na pripremama u Beogradu. Što bi se reklo, da se pojača starija garnitura u taboru Orlova.
SEZONA U BELHATOVU ZA NAUK
Sezona u Poljskoj, u SKRA Belhatovu, daleko od planirane, za zaborav?
- Rezultatski nije bila fantastična, bez obzira na velike probleme koji su bili prisutni u klubu. To ne daje za pravo nama igračima da se ne borimo za trofeje. Upravo zbog imena i renomea kluba. Međutim, ono što je najvažnije, je da sam se fizički osećao sjajno tokom sezone. Imali smo partije koje su bile neverovatne, čak i iznad naših mogućnosti. Pobedili smo dva puta šampiona Poljske, finalistu Lige šampiona Zaksu. Pobeđivali jake, a gubili od slabijih protivnika. Velike ekipe ne igraju na taj način! Zaslužili smo da se nađemo na tom mestu na kom smo se našli. Pokušaćemo da sezonu prihvatimo za nauk i da se više nikad ne ponovi!
„BATA“ TATA, KAKO BOG KAŽE, ALI NA REDU SU SVADBE, UROŠA, MIRANA...
Raspoložen je Atanasijević, ali u stilu diplomate odgovara o emotivnom životu, ali i s prepoznatljivim šmekom
- Svaki vikend je težak. Kad imamo slobodne dane koristimo ih da odemo na svadbe i veselja i da se opustimo. Ne samo kod saigrača već i bliskih prijatelja. Sledeći vikend se ženi Uroš Kovačević, dan posle toga je krštenje Luke, Srećka i Stefane Lisinac. Pa svadba Mirana Kujundžića. Naporan raspored, nema šta. Srećan sam da budem deo njihovog slavlja. Znam koliko je teško, velika organizacija. Znam da su malo nervozni, da imaju ogroman pritisak. Verujem da će uspeti sve – kaže Atanasijević, koji je imao sreću da supruga Elica Atanasijević pauzira ove sezone i bude sve vreme uz Batu.
- Baš kako treba smo „trošili“ bračne dane.
BIOGRAFIJA
IME I PREZIME: Aleksandar Atanasijević
DATUM ROĐENjA: 04. 09. 1991. godine u Beogradu
POZICIJA: Korektor
KLUBOVI: Partizan (2007-2011), SKRA Belhatov (2011-2013, 2021-2023), Peruđa (2013-2021)
REPREZENTACIJA: Od 2011. godine
MEDALjE: Seniorske, zlato (EP 2011, 2019.), srebro (Svetska liga – 2015. ) bronza (EP 2013, 2017.)
INDIVIDUALNA PRIZNANjA SA REPREZENTACIJOM: MVP (2013 - EP), najbolji korektor (2015 – Svetska liga), najbolji korektor (2019 - EP)

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.