Početna / Fudbal / Srbi u svetu

Beli grad za sve boje

Beograd, klub srpske dijaspore iz Sidneja, pokazao da s razlogom nosi ime prestonice Srbije
ФОТО: Фејсбук/ФК Београд

Na ušću dveju reka ispod Avale postoji najpoznatiji „beli grad“. Širom sveta još 17 gradova nosi ime Beograd. Najviše ih je u Sjedinjenim Američkim Državama, poput Beograda iz Montane kome su ime dali iz zahvalnosti prema Srbima koji su investirali u gradnju severnopacifičke pruge koja prolazi kroz grad.

U Australiji nema imenjaka glavnog grada Srbije, ali ima fudbalskih klubova. U Sidneju od 1982. postoji Beograd čija obeležja jasno pokazuju dokle mu sežu koreni.

- Inspiracija za ime bio je OFK Beograd - otkriva Dario Jelić (40), prvotimac, trener juniorskog tima devojčica, i sekretar kluba.

Beograd je krajem prošlog veka bio perjanica srpskog fudbala u Australiji, a istovrmeno i mesto okupljanja novog talasa imigranata.

Seoba i druge promene u klubu uticali su da izgubi mesto predvodnika. Najteži udarac je stigao od nevidljivog protivnika. Period pandemije kovida umalo je doveo do gašenja kluba, ali je i tom prilikom pokazao da s razlogom nosi ime žilvog grada sa ušća Save u Dunav.

- Posle zatišja koji je nametnula pandemija kovida klub je ponovo oživeo - zadovoljno kaže Jelić: - Promenjeno je rukovodstvo, klub su preuzeli mlađi ljudi sa više energije. Napravili smo plan i već smo dobili prve pozitivne rezultate. Imamo oko 300 dečaka i devojčica u 27 selekcija. Kad vidimo koliko deca uživaju entuzijazam da nastavimo još jače se svakim danom povećava.

Ime jasno određuje pripadnost, mada i engleski naziv „White city“ pokazuje da je klub kao i grad čije ime nosi otvoren za sve ljude dobre duše.

- Oko 85 odsto članova kluba su Srbi ili deca druge generacije doseljenika u Australiju. Nismo, ipak, isključivo srpski klub. Otvoreni smo za sve dobre ljude bez obzira na nacionalnost i boju kože. Ne želimo „trule jabuke“. Želimo da se deca lepo druže i da uče kako da postanu dobri ljudi.

Korene, ipak, niko ne čupa. Oko Beograda se okupljaju Srbi u rasejanju. Fudbal je uvek dobar povod za višesatno druženje. Tradicionalna srpska muzika i kolo obavezni su posle svake utakmice, čime se klub često pohvali na društevnim mrežama.

- Kad god možemo organizujemo druženja i okupljanja. Trudimo se da deca znaju svoje poreklo i učimo ih našoj kulturi i kako da čuvaju tradiciju. Održavamo kontakte i sa drugim srpskim klubovima. Nedavno smo grupu dece vodili na utakmicu Belih orlova. Redovno smo održavali i Kup Beograda, kad su nam u goste dolazili drugi klubovi dijaspore. Plan nam je da ponovo pokrenemo takmičenje koje je prekinula pandemija. Fudbal nas najviše drži zajedno.

FOTO: Fejsbuk/FK Beograd

Beograd je u četvrtom nivou australijske fudbalske piramide, ispod A-lige i tri nivoa Premijer lige Novog Južnog Velsa. Velika baza juniora osnova je plana za napredovanje u više rangove.

- Tokom 90-ih prošlog veka nekoliko godina takmičili smo se u prvom rangu Premijer lige. Sad smo u ligu regiona Sidneja. Plan nam je da što više juniora zadržimo u klubu kako bismo napravili tim koji će se vratiti u Premijer ligu. Biće nam potrebno nekoliko godina, ali trenutno imamo snage i volje.

Najviše snage ulivaju utakmice brojnih mlađih selekcija. Utakmice prvog tima su opravdano slabo posećene.

- Kad igraju juniori ima dosta navijača. Dolaze roditelji, prijatelji, rodbina, pa dođu i navijači protivnika. Napravi se lepa atmosfera. Problem je kad igra prvi tim. Kovid je promenio ekonomiju. Poskupele su stanarine, kamate... Ljudi moraju da rade po dva-tri posla i kad dođe vikend jedva čekaju da okupe porodicu, pa im fudbal nije baš najvažniji. Zato je dobra poseta kad nam dođe 50 navijača. 

Najveća pobeda Beograda je okupljanje porodica.

- Klub sada vode aktivni i bivši igrači. Sa nama je i podmladak. Moja kćerka je u timu devojčica do devet godina. Sa nama su i deca drugih trenera. Klub nam omogućava da provedemo više vremena zajedno, a deci da se druže sa vršnjacima iz istog okruženja. Očekujem da sledeće sezone imamo još više juniorskih timova, a da prvi tim bude još bolji. Naše najbolje osobine druželjubivost i borbenost drže nas zajedno - kaže Dario Jelić.

FOTO: Fejsbuk/FK Beograd

PREKINUTE VEZE

Beograd su 1982. osnovali članovi srpske zajednice iz Liverpula, predrgađu Sidneja.

U novom veku klub se preselio u oblast Zapadne Kambramate.

- Igramo i treniramo na terenima koje iznajmljujemo od opštine. Pomažu nam sponzori i prijatelji, uz nas su i bivši fudbaleri kluba. 

Veza sa maticom, na žalost, ne postoji. Partizan je 2013. održao kamp na terenima Beograda, ali se nije vratio, a drugi srpski klubovi nisu krenuli za crno-belima.

- Veze su prekinute. Trenutno nemamo ni vremena da ih uspostavljamo. Trudimo se da obnovimo klub, da ga ponovo postavimo na noge. Kad završimo taj posao posvetićemo se obnavljanju veza sa Srbijom i Beogradom.

KARAĐORĐEV KUP

Najvažnije okupljanje srpskih kluba u Australiji je Karađorđev kup. Tradicionalno se održava u oktobru. Jelić već planira da na turnir povede nekoliko ekipa raznih uzrasta.

- Ove godine turnir je u Pertu. Malo nam je daleko. Pert je na drugoj strani kontinenta, 3.300 kilometara od Sidneja. Putovanje avionom traje četiri sata. Moraćemo dobro da se organizujemo.

Beograd je Karađorđev kup u seniorskoj konkurenciji osvojio 1994, 1996. i 2009. 

- Tada smo bili najjači. Sada nam je važno da učestvujemo sa što više ekipa  - kaže Dario Jelić.

ZAKON MENjAO IME

U svim većim gradovima Australije postoje fudbalski klubovi koje su osnovali srpski iseljenici. Najpoznatiji i najuspešniji su Beli orlovi iz Sidneja.

Postoje i Beli orlovi iz Melburna, Perta, Adelajda, Springvejla, Boniringa, Vulongonga...

U Adelejdu postoji još jedan Beograd, član Nacionalne Premijer lige Južne Australije, drugog stepena fudbala u Australiji.

Većina klubova je po osnivanju imala u imenu i Srbiju ili pridev „srpski“. Toko 90-ih godina prošlog veka susreti sa klubovima hrvatske dijaspore nosili oznaku „visokog rizika“, a često su završavani i tučom navijača.

Da bi umanjili nacionalne tenzije australijske vlasti su donele propis koji je zahtevao da klubovi uklone nazive država iz imena. Rečeno-učinjeno, ali boje i nacionalna obeležja i dalje su vidno prisutna.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.