Dve zvanično najveće nade svetske i evropske atletike, Adriana Vilagoš i Angelina Topić braniće čast Srbije kod dama, kao Armin Sinančević kod jačeg pola. Sve troje su osvojile medalje 2022. godine na Prvenstvu Evrope u Minhenu.
Adriana Vilagoš je u Nemačkoj sa 62,01 m postala vicešampionka kontinenta u bacanju koplja. Ove je lični rekord pomerila do 63,58 m i time je druga na evropskoj listi. Ima stabilnu formu – na tri takmičenja uzastopno je prebacivala 60 metara. Problema s laktom, koji su je ometali tokom 2023, više nema.
Kao što smo najavili uoči Šampionata Balkana u Izmiru, Angelina će na Prvenstvu Evrope skakati i uvis i udalj. Sa 1,98 m, što je seniorski rekord Srbije, naša najmlađa učesnica, još juniorka, u borbi s letvicom prva je na evropskoj listi na otvorenim borilištima ove sezone. Dvostruka pobednica Dijamantske lige s mnogo višim nivom nego pre dve godine u Nemačkoj (sa 1,93 m stala je na pobedničko postolje) putuje u Rim. Što se dalja tiče, forma sa visa pokazuje da može mnogo dalje od 6,58 m, što joj je lični rekord iz 2023.
Rekorder države u bacanju kugle, Armin Sinančević (21,88 m) vraća se posle višemesečnih velikih muka s povredama zbog čega ga nije bilo u krugu tokom zime. Ove sezone pod nebom ima 20,50 m. Do srebra u Minhenu došao je s 21,39 m.
On ima normu, a od takvih se najviše očekuje, jer su one na tom nivou da na najvećem takmičenju omogućavaju ulazak u finala. Milica Gardašević je među takvima. Ove sezone skočila je udalj do 6,76 m, ali sve govori da može da preleti lični rekord od 6,91 m iz 2023. Uz Ivanu Španović i Angelinu Topić, jedina ima olimpijsku normu od naših atletičara.Ulazi u najbolje takmičarske godine (25).
Tokom vikenda bilo je poslednji rok na kome su mogle da se ispune norme ili bodovi za Prvenstvo Evrope. Priliku je iskoristilo njih četvoro: Nikola Kostić (400 m prepone), Maja Ćirić (400 m), Ivana Đurić (bacanje koplja) i Ivana Ilić, koja je bila u kvoti na 100 m, a sad je i na 200 m.
Uz Angelinu i Ivanu, na dva fronta može i Boško Kijanović, ali će verovatno samo na 400 m, a ne i na 200 m. Isto je s Elzanom Bibićem – mada je mogao da se oproba s normom i na 1.500 m odustao je od te discipline, kako bi u taktičkoj trci na 5.000 m probao da što više obraduje Srbiju.
Da podsetimo da se na veliko takmičenje može s ispunjenim kriterijumom (što direktno obezbeđuje učešće) ili ako se uđe u određen broj takmičara (različit je po disciplinama). Za ovo drugo boduju se najbolji plasmani i rezultati na najjačih pet nadmetanja svakog atletičara ili atletičarke u poslednjih godinu dana.

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.