Početna / Fudbal / Velika petorka

Dugovi stigli na naplatu

U „ligama petice“ završen prelazni rok uz veliki pad potrošnje
ФОТО: ЕПА

Pretposlednjeg dana avgusta završen je prelazni rok u najjačim evropskim ligama - engleska Premijer liga, nemačka Bundesliga, španska La liga, italijanska Serija i francuska Liga 1 - i još nekoliko zemalja. „Letnja pijaca“ će, ipak, raditi još neko vreme. Prelazni rok će u Turskoj trajati do 13. septembra, a u zemljama Azije i Afrike sve do početka oktobra.

Dešavanja na tržištu fudbalera godinama unazad diktiraju takozvane „lige petice“ i po njihovim aktivnostima se procenjuje u kom smeru se kreće ekonomija fudbala. Iako će završni račun biti ispostavljen tek kad stignu izveštaji o transferima poslednjeg dana, već je jasno da je na najvećem tržištu, na tržištu „liga petice“ na angažovanje novih igrača potrošeno oko pet odsto novca manje nego u leto 2023.

I ove godine prednjače klubovi Premijer lige, potrošili su više nego italijanski, španski i nemački klubovi zajedno, međutim, i na taj način su izdvojili oko 270 miliona evra manje, odnosno jedanaest odsto manje, nego prošlogodišnjem prelaznom roku.

u „ligi petice“ pad potrošnje je oko osam odstu. Na svetskom nivou dostigao je čak 14 odsto. 

Najveći krivac je Saudijska Arabija. Klubovi Pro-lige su prošle godine žestoko istupili i maksimalno popunili kvote broja stranaca. Za sledeću sezonu broj stranaca je sa osam povećan na deset, međutim, manje slobodnih mesta dovelo je do pada tranasfera za čak 75 odsto. Prošle godine Saudijci su na kupovinu igrača potrošili 874 miliona evra, ove godine samo 217. Izostali su transferi velikih zvezda, angažovani su samo igrači da popune malo praznih novih mesta.

U Evropi je najveći pad zabeležen u Holandiji. Klubovi Eredivizije su potrošili 63 odsto manje novca nego prošle godine. U leto 2023. napravili su transfere u vrednosti od 218 miliona evra, a ove godine samo 79 miliona.

Manje novca trošili su i klubovi iz Portugalije (-23,6 %), Turske (-18,2 %), Belgije (-26,8 %)...

Veliki skok potrošnje zabeležen je samo u Grčkoj. Superligaši su potrošnju povećali za čak 78 odsto. U konkretnim brojevima to ne izgleda tako spektakularno. Prošle godine su potrošili 33 miliona evra, ove su napravili ceh od 59 miliona.

Grci su, ipak, redak primer. Većina liga je smanjila potrošnju posle naglog uzleta u post-kovid eri. Analize će pokazati šta je promenilo transfer-politiku klubova. Prvi zaključak je da su stigli na naplatu krediti iz perioda za preživljavanje kovida, pa su klubovi primorani da smanje transfere kako bi platili dugove.

Najbolji primeri je Real. Madriđani su najatraktivniji transfer realizovali bez obeštećenja. Kilijan Embape je došao po isteku ugovora sa Pari sen Žermenom, pa je Real izbegavanjem plaćanjem obeštećenja Svecima novac preusmrili na platu i bonuse reprezentativcu Francuske.

EKONOMSKI BUM U JUŽNOJ AMERICI

Najveći skok potrošnje je zabeležen u Južnoj Americi. Klubovi brazilske Serije A su transfere povećali za 136 odsto, a argentiske Primere za 33 odsto.

U Brazilu se dogodila velika vlasnička transformacija klubova. Veliki broj je iz ruku privatnika prešao u vlasništvo velikih kompanija koje su naglo unele „svež novac“ i omogućile veći broj transfera.

Argentiska liga ubire plodove uspeha reprezentacije koja je osvojila Prvensvo sveta 2022. i odbranila trofej na Kopa Amerika. Transferi u sumama nisu veliki, ukupni ovogodišnji ceh je 55 miliona evra, ali kad govore procenti to je povećanje od jedne trećine u odnosu na prošlu sezonu.

ČEMPIONŠIP ŠESTI U EVROPI

Klubovi Čempionšipa, engleske druge lige, tokom prelaznog roka na kupovinu igrača su potrošili 202 miliona evra. Više su potrošili jedino klubovi „liga petice“ i Saudijske Arabije.

Ipak, i u Čempionšipu je zabeležen pad potrošnje za tri odsto, ali to je podatak zabeležen pre poslednjeg dana prelaznog roka koji je mogao da promeni statistiku.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.