Mihajlo Cvetković ostavlja iza sebe uspešnu godinu i očekuje još više u predstojećoj. Talentovani napadač postao je poznat javnosti 2023. godine, kad je debitovao za Čukarički u Super ligi i postao najmlađi igrač u grupnoj fazi Lige konferencije. Godina pred nama biće važna za mladog golgetera, sa zadatkom da nastavi uspon, pokaže da reprezentacija Srbije dobija budućeg vođu navale i igrača oko kojeg će se uskoro otimati evropski velikani.
Teret obaveza ne pada teško momku koji je načinio prve fudbalske korake u rodnom Nišu:
- Počeo sam sa šest godina u školi Šampion Nais, koja i sad okuplja talente. Trenirao sam četiri godine sa vršnjacima i samostalno zbog većeg napretka, po programu stručnjaka za rad sa mladima i direktora kluba Dejana Babića. Na utakmici protiv lokalnog rivala Kopernikus Železničara postigao sam dva gola, od kojih je prvi bio veoma lep. Vratio sam se kući i jedan očev prijatelj tražio je snimak, kako bi ga poslao Mihajlu Jurasoviću iz mlađih kategorija Čukaričkog. Usledio je poziv da dođem na turnir u Kragujevac, gde je učestvovao Čukarički. Posle tog takmičenja, rekli su mi da mogu da pređem u redove tima sa Banovog brda, bio sam presrećan i uz odluku roditelja prihvatio poziv - počeo je priču prvi strelac Čukaričana protekle jeseni.
Mihajlo je u tom periodu imao deset godina i u prvo vreme je putovao do Beograda:
- Išao sam u školu u Nišu, a petkom popodne polazio za glavni grad na trening i utakmicu vikendom. Roditelji bi me ispratili u autobus, a u Beogradu me čekao trener Lazar Popović. Tako sam funkcionisao do dvanaeste godine, kad sam se sa majkom preselio i upisao sedmi razred u osnovnoj školi „Banović Strahinja” na Banovom brdu. Prvih nekoliko meseci bilo je teško, nisam poznavao nikog, saigrači su mi pomogli da se adaptiram.
Skrenuo je pažnju na sebe kao kadet:
- Pamtim odlično sezonu, dok sam davao golove, nisam znao da sam najuspešniji na Starom kontinentu u svom godištu. U prvenstvu sam postigao 33 gola i pet u dresu reprezentacije, tokom kvalifikacija i u završnici Evropskog prvenstva. Istakao bih podršku saigrača i trenera, ni jednog trenutka nisam bio pod pritiskom, tako je i sada - nastavlja Cvetković.
Godinu za nama, mladi igrač Čukaričana pamti po odličnim partijama:
- Zadovoljan sam, ali uvek može i mora bolje. Kadetska reprezentacija imala je uspeh na Evropskom prvenstvu, stigli smo do polufinala i ispali nesrećno od Portugalije posle vođstva od 2:0. Tu utakmicu smatram za najuzbudljiviju i najkvalitetniju, viđeno je mnogo golova i svima nam je žao što nismo stigli do finala. Na klupskom planu izdvojio bih susrete protiv Partizana i Crvene zvezde, na oba sam postigao po gol, bio bih još srećniji da smo ostali neporaženi. Trebalo je da osvojimo više bodova, jesenas smo ispustili pobede na utakmicama u kojima smo bili favoriti. Razlika za timovima na pozicijama koje vode u Evropu nije velika, nadamo se da ćemo da napravimo preokret i vratimo Čukarički gde mu je po kvalitetu mesto.
Za godinu pred nama, Mihajlo ima puno lepih želja:
- Pre svega, da budem zdrav i bez problema sa povredama. Imaću dosta obaveza, naša generacija prešla je u omladinsku reprezentaciju. Očekuje nas drugi krug kvalifikacija za prvenstvo u Rumuniji, rivali će biti Belgija, Izrael i Norveška. Cilj je plasman u završnicu, znamo da neće biti lako, mala prednost je što smo domaćini turnira. Međusobno se dobro poznajemo, dugo smo zajedno i siguran sam da možemo da napravimo još jedan odličan rezultat u Evropi. U klubu mi je želja da nastavim sa golovima i opravdam poverenje koje imam.
U svakom trenutku Cvetković ističe timski duh kao najvažniji i naglasi podršku saigrača:
- U reprezentaciji se najbolje slažem sa Matijom Popovićem, razumemo se na terenu i veliki smo prijatelji. U Čukaričkom odlično sarađujem sa Markom Docićem i Lazarom Tufegdžićem. Kapiten često daje savete, primeti grešku na koju drugi retko obraćaju pažnju, priđe i posavetuje kad je dobro i loše. Tufegdžić je saigrač koji mi podeli najviše lopti u toku utakmice, na terenu smo najbliži. Vukašin Jovanović je jedan od lidera tima, pričao mi je da su mu najlepši trenuci u životu kad je postao omladinski prvak sveta 2015. Tek kada se vratio u Beograd, bio je svestan da je osvojio ceo svet dok su išli otvorenim autobusom od aerodroma prema gradu i video stotine hiljada ljudi koji ih pozdravljaju. Voleo bih da ponovim uspeh koji su načinili on i Miladin Stevanović - zaključio je Cvetković.
POZNANSTVO SA JAMALOM
Mihajla Cvetkovića porede sa Laminom Jamalom iz Španije zbog godišta, talenta i ofanzivnog opredeljenja:
- Upoznali smo se na kadetskom prvenstvu 2023. godine u Mađarskoj, na utakmici Srbija - Španija, završenoj 1:1. Ne treba trošiti reči o njemu, već je postigao mnogo. Sa 17 godina je među najboljima u Evropi, obara sve rekorde i samo neka nastavi tako.
PORODICA NAJVAŽNIJA
Podršku porodice nada Čukaričkog i našeg fudbala smatra za najvažniju:
- Majka Maja je došla sa mnom u Beograd, mnogo mi je lakše što je uvek pored mene. Imam specifičnu ishranu, ona je priprema. Sestra Petra studira na Medicinskom fakultetu, ona i otac Ivica su u Nišu. Dolaze na utakmice, otac ne propušta nijednu i drago mi je kada ih vidim u gledalištu.
LEPO U LARNAKI I FIRENCI
Sa nepunih osamnaest godina, Mihajlo je proputovao dobrim delom Evrope za fudbalskim obavezama:
- Svidela mi se Larnaka na Kipru, bio sam sa Čukaričkim na pripremama i imao utakmice reprezentacije, prijatna je klima u zimskom periodu. Takođe i Italija, igrali smo u Firenci, pamtim je po lepim detaljima...

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.