Početna / Fudbal / EKS JU

OD VARDARA DO TRIGLAVA - Jugoslovensko odelo, evropski štof

Borac iz Banjaluke najveće rezultate ostvario zahvaljujući „domaćim” igračima iz svih republika
ФОТО: ФК Борац

Fudbalski klub Borac jesenas je ispisao najsjajnije stranice u 98 godina dugoj istoriji. Banjalučani su, kao šampioni Premijer lige Bosne i Hercegovine, dostojanstveno i uspešno koračali kroz kvalifikacije za sva tri klupska takmičenja pod okriljem Evropske fudbalske unije i stekli su velike simpatije, kako u regionu, tako i širem delu kontinenta, ali i respekt od UEFA.

Crveno-plavi su prvi klub iz „Dejtonske zemlje” koji je uspeo da izbori evropsko proleće. Posle uspešnih igara u grupnoj fazi Lige konferencije ostvaren je plasman u šesnaestinu finala najmlađeg evrokupa, u kojem će izabranici trenera Mladena Žižovića 13. i 20. februara 2025. da igraju protiv Olimpije iz Ljubljane, nekadašnjeg rivala iz bivšeg jugoslovenskog prvoligaškog i drugoligaškog karavana.

Do minule jeseni krajiški velikan je upravo pod jugoslovenskom zastavom ostvario najveće rezultate, a kao predstavnik Republike Srpske i prvak BiH stigao je do proleća u Evropi sa igračima „od Vardara do Triglava”. Borac u svom taboru ima fudbalere iz svih šest bivših republika nekadašnje zajedničke nam zemlje i nijedan od njih ne pamti jugoslovensko doba, jer su najstariji među njima Banjalučanin Stojan Vranješ (38) i Dobojlija Zoran Kvržić (36) bili mališani kad je SFRJ počeo da guta plamen ratnog vihora.

- Ciljano smo, po pozicijama koje su nam bile deficitarne, tražili pojačanja i određena rešenja, dovodili igrače koji su bili ponuđeni na tržištu u određeno vreme. Nismo razmišljali u tom, da tako kažem, jugoslovenskom pravcu, ali eto, potrefilo se da imamo u svom taboru igrače iz svih republika. Možda je svemu tome kumovala i činjenica da je Fudbalski savez BiH ranije doneo odluku da fudbaleri iz bivših jugoslovenskih republika nisu stranci u domaćim takmičenjima, što nam je otvorilo vrata šireg tržišta. Tako smo došli do „jugoslovenskog” Borca – istakao je Oliver Jandrić, sportski direktor Banjalučana, koji je jedan od najodgovornijih u lancu sklapanju tima.

Dodatna zanimljivost je da od 30 igrača koje stručni štab ima na raspolaganju gotovo uvek u startnoj jedanaestorici, uz igrače iz BiH, budu Slovenci, Hrvati, Makedonci, Crnogorac i fudbaleri iz Srbije.

Na golu je najčešće Filip Manojlović iz Srbije, ili Makedonac Damjan Šiškovski, poziciju desnog beka „zatvara” crnogorski reprezentativac Nikola Vukčević kojem je alternativa Zoran Kvržić, bivši reprezentativac BiH. Štoperski par čine Holanđanin Bart Majers i Jurih Karolina iz Kurasaa, dok je levi bek Kolumbijac Sebastijan Erera Kardona, koji ima i pasoš Severne Makedonije.

Tandem zadnjih veznih sačinjavaju kapiten Srđan Grahovac, takođe nekadašnji reprezentativac BiH i Dino Skorup iz Hrvatske, „uskače” Slovenac Sandi Ogrinec. Po desnom boku šparta Enver Kulašin, potencijalni reprezentativac BiH, s leve strane napada domaći igrač David Čavić, a polušpic iza napadača Đorđa Despotovića iz Srbije je naturalizovani Austrijanac Stefan Savić. U ekipu ulaze Banjalučanin i legenda Borca Stojan Vranješ, Nikola Srećković iz Srbije, Slovenac Aleks Pihler, domaći igrač Damir Hrelja...

- Ta nacionalna raznolikost je, u stvari, naš najveći adut. Igrači su došli sa svih krajeva i ujedinili se u kolektiv koji je postigao najveće rezultate u dosadašnjoj istoriji Fudbalskog kluba Borac. Atmosfera u svlačionici pred svaki trening i utakmicu, bez obzira koliko bila značajna, opuštajuća je i pozitivna. Uzajamno se svi poštujemo i razumemo, dišemo jedan za drugog. Zajedništvo je naš glavni adut, što se vidi i na samom igralištu, na kojem Borac deluje kao harmonična porodica i dobro uštimovan orkestar. Sve različitosti smo objedinili u pobede. Daleko od toga da prizivamo jugoslovensku nostalgiju, jednostavno, sve se poklopilo, samo od sebe – rekao je Siniša Mrkobrada, trener golmana banjalučkog kluba, koji je posle pobede protiv austrijskog LASK-a iz Linca na društvenim mrežama objavio glavnu karakteristiku Banjalučana – jugoslovensku multietničnost.

Ono što je još važnije. svi „jugoslovenski” stranci u Borcu osećaju izuzetnu pripadnost prema klubu i doživljavaju ga na emotivan način.

- Lepo mi je u Banjaluci, boravak u Borcu je nešto najlepše u mojoj dosadašnjoj karijeri. Ne samo zbog rezultata koje postižemo, već i činjenice da sam lepo prihvaćen, kao i svi moji zemljaci, ali i ostali igrači pristigli iz raznih krajeva. Ovo je grad za poželeti da se u njemu živi, klub je svima odskočna daska. Zato za Borac svi igramo srcem i na terenu nema ni straha, ni kalkulacije – istakao je Slovenac Sandi Ogrinec, „ol-raund” igrač šampiona Premijer lige BiH.

Boban Nikolov iz Severne Makedonije u gradu na Vrbasu dočekan je kao najrođeniji...

- Kao da sam odrastao u Banjaluci i Borcu, tako se osećam u okruženju, kad izađem u grad u slobodno vreme. Postao sam deo porodice i to nikada neću da zaboravim. U Borcu je naš pojedinačni kvalitet ujedinjen u kolektivni i rezultati su tu, najbolji od postojanja kluba. Srećni smo i velika nam je čast što smo upravo deo ove sjajne generacije koja ispisuje Borčevu istoriju – rekao je Nikolov.

Fudbaleri iz Srbije su po papirima stranci, ali ih u Republici Srpskoj niko tako ne doživljava, pogotovo ne u Banjaluci kad igraju za Borac. Uostalom, u Republici Srpskoj se navija za Srbiju! Nikola Srećković, rođen u Valjevu, u crveno-plavi tabor stigao je iz poljske Visle Plok:

- Privilegija je svakog da bude deo današnjeg Borca, uspešnog kluba koji je napravio iskorak na međunarodnoj sceni i postao prvi iz Bosne i Hercegovine koji će da zimuje u Evropi. Taj rezultat je i svima nama igračima podigao rejting, svlačionica diše kao jednim plućima bez obzira što smo sa mnogih strana stigli na Gradski stadion. Mi smo multinacionalna družina koja zna da igra fudbal!

„Austrijanac” Stefan Savić svetlo dana ugledao je na drugi rođendan Republike Srpske, rođen je u Salcburgu 9. januara 1994. U Borac je stigao iz Poljske i za kratko vreme postao ljubimac sjajnim i bespoštednim igrama prikazanim na domaćoj i međunarodnoj sceni.

- Moje poreklo označava i moju pripadnost i baš sam se lepo uklopio u ovu višenacionalnu priču u Borcu. što nam je donela uspeh koji je retko ko očekivao u Banjaluci. U klubu su spojene razne vere, kulture, nacije, navike, fudbalska umeća i kad se sve to ujedinilo u jak kolektiv izgradili smo sjajan evropski imidž. Lepo je imati prijatelje s kojima ćete da delite zajednička sećanja i uspomene za jedno deset ili petnaest godina – objasnio je Stefan Savić.

Nekadašnji juniorski reprezentativac Hrvatske Dino Skorup na banjalučki Gradski stadion stigao je iz GOŠK-a iz Gabele. Splićaninu je dolazak u najveći grad Republike Srpske prvi angažman izvan Hrvatske i teritorije bivše Herceg-Bosne.

- Odmah po dolasku u Banjaluku shvatio sam da nisam pogrešio u odabiru sredine, nisam se pokajao, naprotiv, smatram da sam učinio najbolji potez u dosadašnjoj karijeri. Naša snaga leži u različitostima koje su stvorile jak kolektiv. I Borac je postao fudbalski brend na ovim našim nekada zajedničkim prostorima zahvaljujući nama – „ispovedio” se Skorup, čiji je pogodak protiv LASK-a za pobedu 2:1 UEFA proglasila najlepšim u petom kolu grupne faze Lige konferencije.

Kolumbijac s pasošem Severne Makedonije Sebastijan Erera Kardona postao je omiljen kod navijača i ljubitelja fudbala u gradu na Vrbasu:

- Kao da sam celi život u Banjaluci. Ljudi su ljubazni i vole fudbal, klub. Ne mogu da prođem ulicama da me ne zaustavi dvadesetak prolaznika, svako od njih traži selfi, autogram, želi da popriča... Možemo da se razumemo i zaista sam srećan.

Dolaskom u Borac Marko Vukčević vratio se u nacionalni tim Crne Gore, a o kratkom vremenu provedenom u Borcu kaže:

- Došao sam u toku jesenje sezone i veoma brzo se uklopio u novu sredinu zahvaljujući, između ostalog. saigračima koji su me sjajno prihvatili. Za mene je Borac odskočna daska, mi smo klub igrama i rezultatima postavili kao visokorejtingovan i uvažavan ne samo u našem regionu iz kojeg nas većina dolazi, već i u celoj Evropi!

Komandant uspešne „jugoslovenske” fudbalske divizije koja je jesenas harala evropskim stadionima, sa trakom oko desne ruke, banjalučko je dete Srđan Grahovac, povratnik u matični klub iz Austrije:

- Srećan sam i ponosan, privilegovan. Došao sam u klub svoje mladosti da pomognem da ispišemo istoriju, ovako smo nešto priželjkivali, ali je stiglo mnogo ranije od očekivanog. Jedini smo predstavnik iz Republike Srpske i BiH na međunarodnoj sceni, uz zagrebački Dinamo, Crvenu zvezdu i TSC iz Bačke Topole i obezbedili smo istorijsko zimovanje u Evropi. To nije mala stvar. Možda je formula u toj našoj različitosti, što se sporazumevanja tiče svi se savršeno razumemo i u svlačionici kad se dogovaramo i na terenu kad igramo. Bez obzira na različite naglaske, pa i jezička podneblja. U Borcu smo svi jedno! To smo i pokazali. Bez verovanja u ono što radite, čvrstog karaktera i istinskog ubeđenja nema uspeha. Ne samo u sportu, već i u životu. Došli smo do toga da se celi region interesuje i navija za Borac. To nam je i bio cilj.

Jugoslovensko odelo Banjalučana skrojeno je po evropskom štofu. Borac je dobio mnoge navijače u regionu, ali i inostranstvu, zahvaljujući činjenici da je, uistinu, jedini „izvorni” predstavnik od Vardara do Triglava, pod barjakom Republike Srpske.

POSLEDNjI JUGOSLOVENSKI KLUB S TROFEJOM NA EVROSCENI

Jedini evropski trofej u 98 godina dugoj istoriji – Mitropa kup - Borac je osvojio 29. maja 1992. u Fođi, tačno godinu posle velikog uspeha Crvene zvezde u Bariju.

Kao četvrtoplasirani klub jugoslovenske Prve savezne lige u sezoni 1990/91. Banjalučani su stekli pravo igranja u najstarijem UEFA klupskom takmičenju, Srednjoevropskom kupu koji je premijerno izdanje imao još 1927.

Zanimljivo je da je Borac bio poslednji jugoslovenski klub pre sankcija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija koji je igrao na međunarodnoj sceni tog leta, tokom kojeg je fudbalska reprezentacija Jugoslavije izbačena sa Evropskog prvenstva u Švedskoj. Isto tako Borac je u Fođi poneo i barjak tek u miru formirane Republike Srpske. koja je trajala svega 141 dan kad kada su crveno-plavi u finalu savladali mađarski Vašutaš posle boljeg izvođenja jedanaesteraca, a pre toga u polufinalu nadigrali domaćina Fođu isto na penale. Veliki srebrni pehar i danas ukrašava trofejne vitrine Banjalučana.

BORAC BANjALUKA IZ BEOGRADA

Posle raspada bivše Jugoslavije i građanskog rata Borac je jedini klub izvan teritorije novoformirane SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) koji je ostao u jugoslovenskom sistemu takmičenja u sezoni 1992/93.

Prva liga SRJ je proširena na 19 članova uz odobrenje UEFA i FIFA, Krajišnici su nastavili fudbalsku tradiciju zemlje pod čijim imenom su, ali drugačijim uređenjem, formirali klub 1926. zahvaljujući narodnom heroju Veselinu Masleši. S obzirom na to da je u nekadašnjoj SR BiH besneo građanski rat nisu mogli da budu domaćini u Banjaluci, registrovani su kao Borac Banjaluka iz Beograda i utakmice kao domaćini su igrali u Senti, Valjevu, Kostolcu, Sremskoj Mitrovici i Baču.

U realizaciji ovog „projekta” Banjalučanima su pomogli tadašnji čelnici Saveza iz Beograda Miljan Miljanić, Branko Bulatović, Vlada Bulatović, Dušan Maravić, kao i čelnici Zvezde i Partizana Dragan Džajić, Vladimir Cvetković, Žarko Zečević, Nenad Bjeković i Milan Obućina.

JEDINI DRUGOLIGAŠ SA OSVOJENIM KUPOM

Borac je ostao zapisan u istoriji jugoslovenskog fudbala kao prvi i jedini drugoligaš koji je osvojio pehar Maršala Tita za Kup Jugoslavije i to u jubilarnom, 40. izdanju. Bilo je to 11. maja 1988. u Beogradu, na tadašnjem stadionu JNA, kad su Banjalučani u finalu pobedili Crvenu zvezdu 1:0, golom Senada Lupića u 60. minutu.

Na toj utakmici golman crveno-plavih Slobodan Karalić odbranio je jedanaesterac Draganu Stojkoviću, današnjem selektoru Srbije.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.