Početna / Fudbal / Reprezentacija

Sukob sa Jarnijem koštao Batu EP 2000.

Zoran Mirković sinoć prvi, možda i poslednji put sedeo na klupi naše reprezentacije, odigrao 59 utakmica za državni tim
ФОТО: ЕПА

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Stara izreka mogla bi da se upotrebi u slučaju Dragana Stojkovića i Zorana Mirkovića, doskorašnjeg selektora reprezentacije Srbije i njegovog privremenog naslednika. Ni jedan, ni drugi nisu želeli da se nađu u ovakvoj situaciji. Orlove posle poraza od Albanije u Leskovcu samo teorija drži u igri za baraž, zbog čega je Piksi i podneo ostavku.

Popularni Bata nije ni planirao da posle tek druge utakmice na klupi mlade reprezentacije, protiv Rumunije u Aradu (1:0), preuzme brigu o A timu, bar na jednom meču. Biće to prvi, možda i poslednji put da nekadašnji as Partizana i član državnog tima SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore sedi na klupi Orlova, osim ukoliko Izvršni odbor FSS do novembarskih kvalifikacionih utakmica ne imenuje selektora.

Zoran Mirković je 59 puta nosio dres sa grbom fudbalske organizacije. Kao desni bek Partizana debitovao je na turniru u Hongkongu 31. januara 1995. kad su reprezentaciju Jugoslavije činili samo igrači iz domaćeg šampionata, pojačani Draganom Stojkovićem i Budimirom Vujačićem. Naša selekcija predvođena s klupe Slobodanom Santračem savladala je domaćina takmičenja sa 3:1. Plavi su zatim savladali Južnu Koreju 1:0 i osvojili pobednički pehar.

Bila je to odlična prezentacija igrača iz domaće lige, pogotovo posle skoro trogodišnje izolacije sa evropske scene. Mirković se uz klupske drugove Sava Miloševića, Alberta Nađa, Nišu Saveljića, Gorana Pandurovića, Sašu Ćurčića, zvezdaše Darka Kovačevića, Dejana Petkovića, Gorana Đorovića, preporučio selektoru za jače utakmice. Naredni mečevi bili su takođe prijateljskog karaktera i Bata ih je odigrao. Kad se Jugoslavija vratila na takmičarsku scenu, u meču sa Farskim Ostrvima 24. aprila 1996. Mirković je odigrao 29 minuta, posle čega je bilo jasno da će biti u planovima selektora i za put do Svetskog prvenstva 1998. u Francuskoj.

Rođeni Beograđanin se na poziciji desnog beka menjao sa Slobodanom Komljenovićem, bio je starter u mečevima sa Češkom u Pragu (1:2), Španijom (1:1) na Marakani i u obe utakmice sa Slovačkom (2:0).

Najlepši trenutak u reprezentaciji sadašnjem vršiocu dužnosti selektora bio je svakako debi na Mondijalu 1998. u prvom susretu sa Iranom (1:0). Bata je svih 90 minuta na terenu, što se ponovilo i u okršaju osmine finala protiv Holandije (1:2).

Jugoslavija je zatim imala težak put do Evropskog šampionata 2000. Plavi su uspeli da u grupi sa Hrvatskom, Republikom Irskom, Makedonijom i Maltom osvoje prvo mesto i vežu učešća na dva velika takmičenja. Okršaji sa Hrvatima predstavljali su atrakciju. Kockasti su osvojili treće mesto na SP u Francuskoj, a posle dva remija (0:0, 2:2), naša reprezentacija uspela je da ih eliminiše.

Mirković je posebno ostao upamćen po drugom meču nekadašnjih republika zajedničke države. Pri rezultatu 2:1 za Jugoslaviju, u 42. minutu Bata je posle duela uhvatio Jarnija za međunožje i dobio crveni karton. Naša reprezentacija primila je gol posle 120 sekundi u nastavku i do kraja sačuva 2:2 i plasira se na kontinentalnu smotru pre bivših zemljaka.

Laknulo je tad Mirkoviću, ali zbog tog isključenja i kazne UEFA od više utakmica neigranja selektor Vujadin Boškov nije mogao da ga vodi odveo na EURO u Belgiju i Holandiju. Jugoslavija je stigla do četvrtfinala, u kojem je pretrpela katastrofu u duelu sa Lalama (1:6).

Platio sam debelo svoje greške – izjavio je Zoran u jednom intervju.

Bata se vratio u reprezentaciju na početku ciklusa kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2002. u Japanu i Južnoj Koreji. Odigrao je Mirković četiri utakmice, a na kraju je zajedno sa ostalima razočarao osvajanjem tek trećeg mesta u grupi, iza Rusije i Slovenije, i neodlaskom na Mondijal.

Bio je Bata akter još šest prijateljskih utakmica tokom 2002. Nakon toga nije više dobijao pozive u državni tim.

SEO NA KLUPU POSLE FUNKCIONERSKE KARIJERE

Imenovanje za selektora mladog državnog tima bio je povratak Zorana Mirkovića u FSS, pošto je tokom 2007. u međuvremenu obavljao i dužnost direktora mlade i A reprezentacije Srbije. Mladi su te godine, predvođeni selektorom Miroslavom Đukićem osvojili drugo mesto na Evropskom prvenstvu u Holandiji. Posle neslaganja sa Zvezdanom Terzićem, tadašnjim predsednikom srpske kuće fudbala, Mirković se povukao sa funkcije.

Bata je obavljao i dužnost potpredsednika Partizana za sportska pitanja, a zatim se opredelio za trenerski poziv. Bio je šef stručnog štaba Sinđelića i pomoćnik Ljubiše Tumbakovića u reprezentaciji Crne Gore, a tokom jeseni i proleća u sezoni 2018/19. imao je komandnu palicu na klupi Partizana.

Najveća obaveza Mirkovića je da dobro pripremi mladu reprezentaciju Srbije za Evropsko prvenstvo 2027. čiji će domaćini biti naša zemlja i Albanija.

TROFEJAN U PARTIZANU, JUVENTUSU I FENERBAHČEU

Sinoćni debitant na selektorskoj klupi Srbije imao je impresivnu igračku karijeru. Zoran Mirković je prošao Omladinsku školu Rada. Bata se posle kratkog boravka u Radničkom iz Svilajnca vratio na Banjicu i posle 62 utakmice u dresu Građevinara izborio za ponudu Partizana. Od 1993. do 1996. sa crno-belima je osvojio dve titule i jedan kup.

Mirkovićev prvi inostrani klub bila je Atalanta. Posle dve godine u Bergamu Zorana je kupio Juventus. Tokom dve sezone Bata je odigrao 27 utakmica za Staru damu (bio i učesnik Lige šampiona), da bi se 2000. preselio u Fenerbahče. Dres turskog velikana Mirković je nosio tri sezone (71 utakmica) i već u prvoj osvojio šampionat. Bata se vratio u Partizan 2004, osvojio još jednu titulu i 2006. završio igračku karijeru.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт zurnal.politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта zurnal.politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.